U BiH je do sada zbog preuranjene kampanje izrečeno ukupno 300.000 KM kazni.
Ovakav oblik nezakonitosti ove godine je prvi put definisan na osnovu izmjena Izbornog zakona BiH koje je nametnuo Kristijan Šmit, visoki predstavnik u BiH kojeg Republika Srpska ne priznaje.
Prema analizi Koalicije “Pod lupom”, od 22. jula do 1. septembra, zabilježeno je ukupno 710 izbornih nepravilnosti.
Najveći broj se odnosi na zloupotrebu javnih sredstava i resursa (223 slučaja) i nepravilnosti pri formiranju biračkih odbora (210 slučajeva). Ostale nepravilnosti se odnose na preuranjenu izbornu kampanju (93), propuste u radu lokalnih izbornih komisija (67), nepravilnosti u radu medija (39), pritisaka na birače (24) i drugo (54).
“Do sada je identifikovano da 30 političkih subjekta krši izborna pravila, a najveći broj nepravilnosti se odnosi naSNSD (71), SDA (46), HDZ BiH (36), SDS (35) i SDP (29)”, naveli su danas predastavnici Koalicije “Pod lupom” na pres konferenciji u Banjaluci.
Iz Koalicije „Pod lupom“ upozoravaju na veliki broj nepravilnosti koje se odnose na formiranje biračkih odbora. Zabilježen je 181 slučaj gdje postoji sumnja na stranačku infiltraciju na pozicije predsjednika i zamjenika predsjednika biračkih odbora koji prema posljednjim izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH ne smiju biti povezani sa strankama.
“Postaje očigledno da političke stranke nemaju namjeru odustati od apsolutne kontrole biračkih odbora bez obzira na jasna izborna pravila. Mehanizam koji im omogućava manipulaciju izbornim rezultatima je još uvijek aktivan, i vidimo, iz do sada obrađenih slučajeva, da se na listama kandidata nalaze stranački ljudi koji su prethodno bili kandidati na izborima ili članovi biračkih odbora ispred stranke, ili stranački aktivisti ili čak članovi uže porodice onih koji ulaze u izbornu utrku. Dešava se da im stranke retrokatkivno daju ispisnice, dovoljno je samo da kažu da nisu njihovi članovi...”, kazao je Dario Jovanović iz Koalicije "Pod lupom".
CIK je na osnovu prijava Koalicije „Pod lupom“ do sada izrekao 43 sankcije, i to 55.300 KM novčanih kazni, te je 29 osoba uklonjeno do sada sa liste kandidata za nestranačke predsjednike i zamjenike predsjednika biračkih odbora.
Podvukli su i da je neophodno sankcionisari funkcionersku kampanju jer oni koji dolaze sa pozicije vlasti na taj način imaju priliku da promovišu sebe.
Vehid Šehić je ocijenio da postoji problem sa visinom i načinom izricanja sankcija.
“Neprihvatljivo je da institucija čeka da neko javi da je došlo do povrede Izbornog zakona, prekršaja ili krivičnog djela. Moraju po službenoj dužnosti reagovati u skladu sa zakonima. Uvijek se traži neki izgovor da neko drugi treba nešto da uradi", rekao je Šehić.
Smatra da je uvođenje novih tehonologija ključno za izborni proces u BIH.
“Ako se to ne desi, upitno je da li treba izaći na izbore 2026. u ovakvoj atmosferi političke neodgovornosti, a namjerno ću preskočiti da ne postoji moralna odgovornost, jer morala u našem društvu skoro pa nema", rekao je Šehić.
On je apelovao na glasače da ne dozvole da ih neko potcjenjuje, procjenjući da njihov glas košta 30 ili 50 KM.
Ukazali su i da Centralni birački spisak (CBS) još uvijek nije dostupan javnosti.
"Neobjavljivanjem, CIK krši Izborni zakon BiH. To je jedini način da vratimo poverenje i da provjerimo da li se tamo nalaze i umrli, te tako doprinesemo integritetu samog izbornog procesa", kazao je Jovanović.
