Savjet Evropske unije usvojio je uredbu koja treba da ubrza i pojednostavi postupke vraćanja osoba koje nelegalno borave u državama članicama, a njene posljedice mogle bi se posebno osjetiti u regionu Zapadnog Balkana, koji već godinama predstavlja ključnu tranzitnu rutu
Uredbom se po prvi put uvode jasne obaveze za osobe koje borave u EU bez dozvole - uključujući mogućnost dužeg zadržavanja i produženih zabrana ulaska - dok države članice dobijaju širi set instrumenata za efikasnije sprovođenje deportacija.
Takođe, regulativa omogućava zemljama EU da, pojedinačno ili zajednički, uspostave centre za povratak u trećim zemljama, ali isključivo uz saglasnost tih država.
Ovaj dio izaziva najviše pažnje u regionu, budući da bi se pritisak na zemlje poput BiH i Srbije mogao povećati. S obzirom na to da se najveći broj migranata zadržava upravo na granicama Hrvatske sa BiH i Srbijom, nova pravila mogla bi dovesti do češćeg vraćanja osoba koje pokušavaju preći u EU, što bi dodatno opteretilo lokalne centre i infrastrukturu.
Procjene pokazuju da čak tri od četiri osobe kojima je izrečena odluka o povratku ostaju na teritoriji EU, što je, prema riječima danskog ministra za imigraciju Rasmusa Stoklunda, bio jedan od ključnih razloga za donošenje strožijih pravila. On smatra da novi mehanizmi mogu značajno poboljšati efikasnost povratka i ojačati saradnju među državama članicama.
Za BiH, koja već veliki dio troškova migracione politike pokriva iz evropskih fondova, nova uredba mogla bi značiti i veće finansijske i operativne obaveze, posebno ako se poveća broj vraćenih migranata sa hrvatske granice. Istovremeno, sve potencijalne inicijative za otvaranje centara u trećim zemljama biće politički osjetljive i teško ostvarive bez ozbiljne međunarodne podrške.
I dok Evropska unija pokušava ojačati kontrolu svojih granica, zemlje regiona mogle bi se uskoro suočiti sa dodatnim izazovima koji će zahtijevati intenzivniju koordinaciju i stabilnije institucionalne kapacitete.
