Širom Bosne i Hercegovine danas je obilježen Dan pobjede, a zvaničnici u Sarajevu i Banjaluci su odali počast žrtvama fašizma.
Cvijeće i vijence na spomenik žrtvama fašizma na Trgu palih boraca u Banjaluci položili su predsednk i premijer RS Milorad Dodik i Aleksandar Džombić, kao i brojne delegacije boračkih udruženja.
Dodik je poručio da je RS u sebe utkala vrijednosti antifašističke borbe i posljednjeg otadžbinskog rata i da je stabilna i spremna da se suoči sa svim izazovima.
"Republika Srpska ne odustaje od borbe za bolje društvo i težnje ka savremenim civilizacijskim sistemima", rekao je Dodik, prenijeli su banjalučki mediji.
Dodik je podsjetio da se tokom Drugog svjetskog rata na području koje danas obuhvata RS vodilo nekoliko značajnih i velikih bitaka - na Kozari, Sutjesci, Neretvi.
Predsjednik Srpske je naglasio da je srpski narod podnio nemjerljive žrtve u borbi protiv fašizma, ne potcjenjujući ni žrtve drugih naroda, te da je veoma važno što je tada srpski narod bio na strani antihitlerovske koalicije.
Istovremeno, u hramu Hrista Spasitelja u Banjaluci je služen parastos za poginule u borbi protiv fašizma.
U Sarajevu je Dan pobjede obilježen ispred spomenika žrtvama fašističkog terora "Vječna vatra".
Vijence kod spomenika položili su član Predsjedništva BiH Željko Komšić, premijer Kantona Sarajevo Fikret Musić, gradonačelnik grada Sarajeva Alija Behmen, načelnik opštine Centar Dževad Bećirević, te drugi visoki zvaničnici SDP-a BiH.
"Varali smo se kada smo krajem prošlog stoljeća mislili da je priča o fašizmu na ovim prostorima završena. Iz toga trebamo izvući pouku, da je fašizam 9. maja 1945. slomljen samo vojnički u Njemačkoj i Italiji, ali da on još uvijek postoji u Evropi", rekao je Komšić.
On je naglasio da fašizam ne treba potcjenjivati i misliti da se demokratski sistemi mogu sami odbraniti od njega, već da uvijek treba biti spreman na beskompromisnu borbu protiv fašizma.
Na današnji dan nacistička Njemačka potpisala je kapitulaciju u Drugom svjetskom ratu, a Dan pobjede nad fašizmom slavi se 9. maja, iako je Drugi svjetski rat konačno završen nekoliko mjeseci kasnije.
Pozitivan zavrešetak rata naslućen je već 1943. slamanjem fašizma u njegovoj kolijevci, Italliji, međutim rat rat je u potpunosti završen nekoliko godina kasnije, odnosno tek nekoliko meseci nakon maja 1945. godine, kapitulacijom Japana, nakon što su na Hirošimu i Nagasaki bačene atomske bombe.
Dana 9. maja 1945. godine sovjetski maršal Georgi Žukov ratifikovao je ispred Saveznika sporazum o njemačkoj kapitulaciji, koji je dan ranije u ime Trećeg rajha potpisao njemački feldmaršal Vilhelm Kajtel.
Njemačka je kapitulirala poslije okupacije Berlina od strane ruske Crvene armije. Prije ulaska ruskih trupa u Berlin, Hitler je izvršio samoubistvo.
Ovom činu, koji se danas slavi kao Dan pobjede nad fašizmom i datum kada je okončan rat u Evropi, prethodilo je skoro šest godina krvavog sukoba, najtragičnijeg u istoriji čovječanstva u kojem je živote izgublo preko 50 miliona ljudi.
U BiH takođe se obilježava ovaj dan, sa tim da je u Federaciji BiH radni, a u Republici Srpskoj neradni dan.
Istoričar Dragomir Bondžić izjavio je da 9. maj - Dan pobjede nad fašizmom, treba stalno isticati i obilježavati, kako radi sjećanja žrtve, tako i radi podsjećanja na poraz jedne mračne ideologije i sprečavanja njene obnove u ma kom obliku.
Bondžić, koji je saradnik Instituta za savremenu istoriju iz Beograda, naveo je da su temelji poslijeratne Evrope postavljeni na pobjedi nad ideologijom fašizma, zasnovanoj na mržnji, nejednakosti, nasilju, netoleranciji i antisemitizmu.
Bondžić je za "Glas Srpske" istakao da je doprinos srpskog naroda u borbi protiv fašizma veoma značajan, da je otpor fašizmu u srpskom narodu bio snažan i stalno prisutan, zbog čega još više treba razvijati svijest o tome.
"Smatram da nije neophodno upoređivati taj doprinos sa doprinosom drugih naroda, jer je i veličina i značaj tog doprinosa bila različita, kao što su, uostalom, bile različite i konkretne istorijske okolnosti i veličina, snaga i mogućnosti pojedinih naroda", naglasio je Bondžić.
Prema njegovim riječima, taj otpor i doprinos u borbi protiv fašizma je plaćen ogromnim žrtvama, što su činjenice na koje treba stalno podsjećati i koje treba ugrađivati u nacionalnu svijest kroz školski sistem, kulturu, medije, naučnu i naučno-popularnu djelatnost i drugo.
On je rekao da nedostatak preciznijih podataka i baratanje različitim ciframa o žrtvama Drugog svjetskog rata na ovim prostorima proističe iz više uzroka, od kojih je jedan društvena i državna nebriga, nemar, višedecenijsko zapostavljanje ovih pitanja i nedostatak ozbiljnog i objektivnog rada i istraživanja.
(MONDO)
