Univerzitetski klinički centar Republike Srpske planira da do kraja ove godine ponovo pokrene program živodonorske transplantacije bubrega, dok je dugoročni cilj razvoj transplantacije koštane srži, a potom i drugih organa, uključujući jetru i pankreas.
Svi ovi veliki planovi predstavljeni su danas na UKC-u RS nakon održane panel-diskusije „Donacija i transplantacija organa – od znanja do povjerenja“, na kojoj su predstavnici zdravstvenih ustanova i Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite RS razgovarali o razvoju transplantacionog programa.
V.d. direktor UKC-a Nikola Šobot istakao je da je obnova transplantacije bubrega prvi korak u ponovnom uspostavljanju programa koji je ranije sprovođen u ovoj zdravstvenoj ustanovi, a potom bi uslijedio razvoj drugih transplantacionih usluga.
"Počećemo sa nekim manjim koracima, pokrenuti stvari koje su već postojale u Univerzitetskom kliničkom centru, kao što je transplantacija bubrega koja je bila zaustavljena. To je prvi korak, a onda iz toga slijedi sve ono što planiramo u budućem periodu", rekao je Šobot.
Naveo je da se prva transplantacija bubrega očekuje u toku ove godine, ali da konkretan datum nije moguće precizirati, jer realizacija zavisi od ispunjavanja medicinskih uslova i pronalaska odgovarajućih pacijenata.
Da je cilj ponovno pokretanje programa do kraja godine potvrdio je i direktor Zavoda za dijalizu i transplantaciju Republike Srpske, doktor Goran Topić.
Prema njegovim riječima, u UKC-u RS do sada su urađene 33 živodonorske transplantacije bubrega, dok je više od 90 transplantacija bubrega obavljeno u Minsku.
Topić je naglasio da transplantacija nije završena samim hirurškim zahvatom, već da je neophodno obezbijediti kontinuirano praćenje pacijenata i funkcije transplantiranog organa. Upravo u tom segmentu UKC RS i Zavod za dijalizu i transplantaciju imaju važne kapacitete za dalji razvoj programa.
U planu razvoj novih transplantacionih procedura
Ministar zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske Alen Šeranić rekao je da se, osim obnove transplantacije bubrega, planira razvoj transplantacije koštane srži u UKC-u RS, a potom i određenih drugih transplantacionih procedura.
"Odlučili smo da, pored razvoja same srodničke, a potom i kadaverične transplantacije u Kliničkom centru, razvijamo i transplantaciju koštane srži unutar samog Kliničkog centra, a potom i određene transplantacije drugih organa, prije svega mislim na retinu, a potom, naravno, i jetru i pankreas", naveo je Šeranić.
Istakao je da je za realizaciju ovih planova potrebno dodatno razvijati stručne i organizacione kapacitete, uz odgovarajuće finansiranje i zakonska rješenja o kojima će, kako je naveo, vrlo brzo biti govora.
Šeranić je takođe najavio i pokretanje donorstva i donorskih kartica kao važne karike u transplantacionoj medicini.
"Ono što je važno a vezano je za javnost, to je pokretanje donorstva i donorskih kartica, uopšte promocije samog donorstva, procedura vezanih za sve aktivnosti koje se vežu za samo donorstvo, i razvoj kapaciteta za čuvanje samih organa u okviru onoga kada donor se odluči da daruje sam organ i njegove mogućnosti za samu dalju transplantaciju", naglasio je ministar zdravlja.
Istakao je da je jedan od važnih koraka u razvoju transplantacione medicine već napravljen uspostavljanjem HLA laboratorije, koja omogućava tipizaciju tkiva i druge analize značajne za pripremu pacijenata za transplantaciju.
Doktorica Gordana Guzijan iz Zavoda za transfuzijsku medicinu Republike Srpske pojasnila je da se dio usluga HLA laboratorije ranije uglavnom obavljao u centrima izvan Republike Srpske, dok razvoj laboratorijskih kapaciteta omogućava da se potrebne analize sve više rade u domaćem zdravstvenom sistemu.
Istakla je da je HLA tipizacija važna za utvrđivanje kompatibilnosti između donora i primaoca, kao i za pripremu pacijenata za transplantaciju organa i matičnih ćelija.
"Mi smo počeli već prije godinu dana, uvodimo razne metode i protokole i za tipizaciju leukocitnih, i eritrocitnih, i trombocitnih antigena i za određivanje specifičnosti anti-HLA antitijela. Tako da se radujemo daljoj saradnji i sa Kliničkim centrom i sa novim Zavodom za transplantaciju i nadamo se da ćemo imati u buduće bolju saradnju i da ćemo svi zajedno doprinijeti daljem razvoju našeg zdravstvenog sistema", poručila je Guzijan.
Zavod preuzima koordinaciju, slijede i promjene propisa
Važnu ulogu u daljem razvoju transplantacionog programa imaće Zavod za dijalizu i transplantaciju Republike Srpske, koji treba da poveže zdravstvene ustanove i pacijentima olakša pristup informacijama i potrebnim procedurama.
Direktor Zavoda za dijalizu Goran Topić istakao je da je cilj da nijedan pacijent ne bude izgubljen kao potencijalni kandidat za transplantaciju zbog nedostatka informacija o tome gdje treba da se javi i koje korake treba da preduzme.
"Ono što želim da podsjetim, jeste da smo živodonorsku transplantaciju radili u Univerzitetskom kliničkom centru Republike Srpske, pokazali da imamo znanje, imamo kapacitete, i sada želimo ponovo da uspostavimo i unaprijedimo sam sistem. Dakle, nije nam cilj da povećamo broj transplantacija, cilj nam je da napravimo održiv transplantacioni sistem koji će našim pacijentima omogućiti najbolju zdravstvenu njegu, najbolju zdravstvenu zaštitu, odnosno trenutno najveće dostignuće u medicini, a to je transplantacija.
(Mondo)
