Sudsko vijeće Haškog tribunala odlučilo je da odloži početak izvođenja dokaza Tužilaštva u postupku protiv Ratka Mladića, koji je bio predviđen za 29. maj.
Razlog za ovu odluku su ozbiljni propusta u proceduri objelodanjivanja optužbe.
"Vijeće obavještava strane da je odlučilo da suspenduje početak izvođenja dokaza" zbog ozbiljnih propusta u okviru postupka obelodanjivanja optužbe, izjavio je danas predsjedavajući sudija Alfons Ori na suđenju Mladiću.
Datum početka izvođenja dokaza biće saopšten što je moguće ranije, dodao je sudija Ori.
Mladićeva odbrana je u više navrata tražila odlaganje početka suđenja, uz obrazloženje da joj nije pravovremeno omogućen pristup većem broju dokumenata, među kojima ima onih koji su ključni za suđenje.
Veće je, međutim, odbilo sve te zahtjeve.
U Haškom tribunalu prethodno je završeno iznošenje uvodnih riječi Tužilaštva.
Tužilac Piter Mekloski rekao je da će dokazati da je bivši komandant Vojske Republike Srpske odgovoran za genocid nad više od 7.000 muslimanskih muškaraca i dječaka iz Srebrenice u julu 1995. i za progon hiljada žena, djece i staraca.
"Od 12. do 16. jula 1995, oružane snage Radovana Karadžića i Ratka Mladića prognale su civilno muslimansko stanovništvo iz Srebrenice i ubile više od 7.000 muslimanskih muškaraca i dječaka", kazao je Mekloski, dodajucih da je ubijanje nastavljeno i poslije 17. jula i da do novembra te godine, Muslimana više nije bilo.
"To je bio i zauvijek će ostati genocid. Kada budete čuli naše dokaze, i vi ćete doći do istog zaključka. Dokazi su nadmoćni i neosporni", podvukao je tužilac. Precizirao je da je do sada iz masovnih grobnica u okolini Zvornika ekshumirano 5.977 žrtava i da je "većina identifikovana".
O masovnim strijeljanjima srebreničkih Muslimana u rukama VRS, tokom procesa će svjedočiti 11 preživjelih, srpski vojnici koji su učestvovali u strijeljanju i pokopavali žrtve, oficiri VRS koji su priznali krivicu, a biće prikazano i obilje dokumenata, transkripata prisluškivanih razgovora i satelitskih snimaka lokacija zločina, najavio je Mekloski.
General Mladić je tužiočeve riječi slušao bezizražajnog lica, gledajući ispred sebe i često zapisujući.
Zastupnik optužbe podvukao je da se tokom procesa neće usredsrediti na sam zločin, o kojem postoji mnogo dokaza, već na individualnu krivičnu odgovornost Mladića.
"Mladić ove zločine nije počinio sam", rekao je Mekloski, već zajedno sa generalima iz Glavnog štaba VRS, poput Zdravka Tolimira, bezbjednosnim oficirima kao što je LjUbiša Beara, komandantom Drinskog korpusa Radislavom Krstićem, te zapovjednicima podređenih brigada.
"Najveći dio posla protjerivanja i ubijanja pao je na bezbjednosne oficire Tolimira, Bearu" i druge, tvrdio je tužilac.
"To su bili ljudi koji su počinili navedene zločine. Nije bilo paravojski i nekotrolisanih jedinica, samo VRS", rekao je Mekloski, dodajući da je u okolini Srebrenice djelovala i mješovita jedinica MUP RS i MUP Srbije.
Tužilac je naglasio da je Mladić bio na terenu oko Srebrenice i komandovao od 11. do 14. jula 1995, ali da je komandu i kontrolu nad svojom vojskom ostvarivao i iz Beograda, gdje je bio od 14. do 16.
jula.
"Samo čvrsto kontrolisana armija mogla je da ubije više od 7.000 ljudi za samo četiri dana", demonstrirajući, pritom, "nevjerovatnu disciplinu, organizaciju i vojnu efikasnost", konstatovao je Mekloski.
Masovna ubistva srebreničkih Muslimana bila su, kako je rekao, "zapanjujući izraz najgore brutalnosti".
Mladićevu odgovornost za genocid u Srebrenici, tužioci će dokazivati i zasnivati i na dokazima da je on "lično bio na terenu i umiješan" u zločine, rekao je tužilac.
Optužba je u sudnici prikazala snimak Mladićeve izjave u praznoj Srebrenici, 11. jula 1995, da je grad "poklanja srpskom narodu".
"Došlo je vrijeme da se poslije bune na dahije Turcima osvetimo na ovom prostoru", rekao je komandant VRS na snimku.
Tužilac Mekloski snimak je prokomentarisao riječima: "Tokom pet dana poslije ovog zloslutnog komantara, Mladićeve trupe zarobile su i ubile više od 7.000 muslimanskih muškaraca i dječaka".
Optužnica generala Mladića (69) u 11 tačaka tereti za genocid, zločine protiv čovječnosti i kršenja zakona i običaja rata. U dvije tačke, Mladić je optužen za genocid u Srebrenici i još sedam bosanskih opština - Bratuncu, Foči, Ključu, Prijedoru, Sanskom Mostu, Vlasenici i Zvorniku.
Devet tačaka optužnice na teret mu stavljaju progon, istrebljenje, ubistva, deportaciju, prisilno premještanje, terorisanje i nezakonite napade na civle i uzimanje talaca.
Optužnica protiv Mladića usredsređena je na progon Muslimana i Hrvata iz 20 opština širom BiH; terorisanje stanovnistva Sarajeva kampanjom artiljerijskih i snajperskih napada; genocid nad više od
7.000 Muslimana u Srebrenici u julu 1995. i u još sedam opština u BiH i uzimanje za taoce "plavih šljemova" UN.
U prvim pojavljivanjima pred sudom, početkom juna i jula prošle godine, Mladić je odbio da se izjasni o krivici, ali je optužbe nazvao "monstruznim" i "gnusnim". Predsjedavajući sudija Alfons Ori, u skladu sa pravilima suda, u spis je uveo da je Mladić izjavio da nije kriv.
Pored predsjedavajućeg Orija iz Holandije, članovi rasrpavnog veća u procesu protiv Mladića su još sudije Kristof Flige iz Njemačke i Bakone Moloto iz Južne Afrike.
Tokom dokaznog postupka, optužba će u spis uvesti izjave 413 svjedoka, od kojih će se samo 148 pojaviti u sudnici.
Iskazi većine svjedoka - koji su veće svjedočili na drugim suđenjima pred Tribunalom - biće, radi uštede vremena, uvedeni u dokaze u pisanom obliku, a Mladićevi branioci Branko Lukić i Miodrag Stojanović će ih zatim unakrsno ispitivati. Samo sedam svjedoka iskaze će dati "uživo".
Za izvođenje dokaza, tužioci imaju na raspolaganju 200 radnih sati.
Tužioci će, kako su najavili, dokaze izvoditi hronološkim redom - prvo o progonu nesrba širom BiH i opsadi Sarajeva, zatim o uzimanju vojnika Unprofora za taoce i, na kraju, o genocidu u Srebrenici.
Odbrana je obavijestila sud da neće izložiti svoju uvodnu riječ sve dok tužilaštvo ne završi svoj dokazni postupak. Na početku suđenja, Tribunalu se neće obraćati ni optuženi Mladić.
Branioci su više puta upozoravali da nisu spremni za početak procesa, budući da im tužilaštvo nije na vrijeme objelodanilo ogroman dokazni materijal. Prvu optužnicu protiv Mladića, Tribunal je podigao 25. jula 1995, ali je on na slobodi ostao do 26. maja prošle godine, kada su ga vlasti Srbije uhapsile u Lazarevu kod Zrenjanina. Pet dana kasnije, izručen je Tribunalu.
(MONDO/Beta)
