Prema istraživanjima Uneska, čak 15 odsto ljudi u BiH nije završilo ni osnovnu školu. Sve više onih koji osim imena, ne znaju da napišu ništa drugo
Bosna i Hercegovina se, prema nepismenosti, može svrstati u rang nerazvijenih afričkih zemalja, gdje 15 odsto ljudi nema ni osnovnu školu, a osim vlastitog imena i prezimena, ne znaju da napišu ništa drugo, pokazuju najnoviji podaci Uneska.
Među osobama od 25 do 35 godina bez završene osnovne škole u gradskim sredinama BiH nalazi se 7,75 odsto muškaraca i 22 odsto žena. U okolini gradova ovaj postotak je veći - 16 odsto muškaraca i 45,5 odsto žena je nepismeno. U selima je još gore, čak 25 odsto muškaraca i 47,5 odsto žena zna samo da se potpiše, pišu "Novosti".
Podaci Uneska „kažu“ i da se poslije rata broj nepismenih u Bosni i Hercegovini rapidno povećao, dok se interes za opismenjavanje smanjio. Oko 1,7 miliona ljudi nema završenu srednju školu, a čak 53,5 odsto radno sposobnih žena „zaustavilo“ se samo na osnovnoj školi.
I tako, dok se savremeni svijet bavi povećavanjem informatičke pismenosti, BiH i RS uveliko zaostaju i u osnovnom obrazovanju. Prema podacima Zavoda za zapošljavanje RS oko 10 odsto ukupnog broja evidentiranih nezaposlenih nema završenu osnovnu školu, aprema pojedinim anketama međunarodnih organizacija, između 5,4 i 8,7 odsto ukupnog broja stanovnika nema završenu osnovnu školu.
Ovi podaci, ipak, mogu se smatrati samo kao procjena, jer će jedini validan pokazatelj biti popis stanovništva, misli Mira Bera, direktor Zavoda za obrazovanje odraslih.
"Broj nepismenih bi se mogao i uvećati, jer još ima mnogo djece koja napuštaju školu. U 2010/2011. godini nastavu nije pohađalo 106 učenika. Od ovog broja, najviše je bilo djece romske populacije, čak 47 učenika, koji nisu redovno pohađali nastavu, kao ni 31 dijete sa smetnjama u psihofizičkom razvoju - rekla je Branka Rogač, službenik za odnose s javnošću ovog ministarstva.
Prema njenim riječima, pored velikog broja djece romske populacije koja ne pohađaju ili napuštaju osnovnu školu, ima i učenika iz siromašnih porodica, kao i veliki broj učenika sa smetnjama u psihofizičkom razvoju koji se ne uključuju u osnovno obrazovanje ili ga napuštaju.
"Najčešće navedeni razlozi nepohađanja škole su neodgovornost roditelja, udaja, selidba nesređena porodična situacija, teška materijalna situacija", rekla je Branka Rogač.
Ona kaže da u prilog tome ide ičinjenica da je na snagu stupio bezvizni režim koji omogućava lakšu prohodnost, pa nisu rijetki slučajevi da djeca otputuju u toku školske godine i da se tek pred kraj nastave vrate u školu.
Ministarstvoje u saradnji sa nevladinom organizacijom „Save the Children Nornjay“ od 2008. godine realizovalo projekat „Osnovno pravo na obrazovanje“, kojim je, između ostalog, sprovedena instruktivna nastava za učenike od 15 do 18 godina koji nisu stekli osnovno obrazovanje.
"Dio projekta je realizovan u tri osnovne škole i to u Banjaluci, Dubravama i Bijeljini, a najveći broj polaznika bio je romske nacionalnosti", rekla je Branka Rogač i dodala da je nekoliko stotina polaznika steklo osnovno obrazovanje ili su završili određene razrede.
(MONDO)
