Bihać: Služena prva liturgija poslije 1941.

Episkop bihaćko-petrovački Hrizostom, sa sveštenstvom ove eparhije, služio je jutros u Bihaću arhijerejsku liturgiju u novopodignutom hramu Svete Trojice, prvoj pravoslavnoj crkvi u ovom gradu koja je obnovljena poslije 1941. godine.

Protonamjesnik ove eparhije Dalibor Nenić rekao je Srni da je liturgiji, koja je počela jutros u 10.00 časova, prisustvovalo 400-500 vjernika, što je veliki odziv za srpsku pravoslavnu crkvu u Bihaću.

Prema njegovim riječima, vladika Hrizostom je vjernicima govorio o potrebi postojanja pravoslavnog hrama Svete Trojice u Bihaću, bez obzira na mali broj vjernika jer se Eparhija bihaćko-petrovačka zalaže za očuvanje sjećanja na sve one koji su nekada gradili crkvu u Bihaću i sahranjeni po grobljima ove eparhije.

Protonamjesnik Dalibor Nenić rekao je da je uz liturgiju služen i pomen na sve one bihaćke parohijane koji su umrli.

"Vladika je zahvalio svima koji su pomogli gradnju ovog hrama i pozvao narod da se odazove jer hram nije završen", naveo je protonamjesnik Nenić i dodao da Eparhija bihaćko-petrovačka planira da naredne godine osvešta crkvu, a da će taj čin biti objedinjen sa proslavom jubileja Milanskog edikta.

Ustaška vlast je 1941. naredila da se do temelja sruši velelepna pravoslavna crkva u gradu, a da se materijal iskoristi za dozidavanje katoličke crkve i zvonika. Porušena Crkva silaska Svetoga duha na apostole bila je podignuta i osveštana davne 1898. godine, a to je ujedno bio i prvi pravoslavni hram porušen u NDH.

Poslije Drugog svjetskog rata, na tom mjestu je podignuta zgrada opštine Bihać, gđe se danas nalazi sjedište Unsko-sanskog kantona.

Tek 1988. godine opštinske vlasti Bihaća dodijelile su novu, potpuno neadekvatnu lokaciju za gradnju nove crkve u dijelu grada poznatom po klizištima.

Tek započetu crkvu 1992. potpuno su uništili ekstremni Bošnjaci iz Armije BiH, a danas bi potpuno obnovljeni hram, na radost svih Srba ovog kraja, nakon više od 70 godina konačno trebalo da bude otvoren.

(Srna/MONDO)