Period od 25. novembra do 10. decembra proglašen je danima aktivizma protiv rodnog nasilja u Banjaluci.
Gradonačelnik Banjaluke Slobodan Gavranović potpisao je danas proglas kojim je period od 25. novembra do 10. decembra proglašen danima aktivizma protiv rodnog nasilja u gradu.
Proglas "Šesnaest dana aktivizma protiv rodnog nasilja" dio je međunarodne kampanje koja je kreirana radi razvoja strategija i podizanja međunarodne svijesti o sistematskoj prirodi nasilja protiv žena.
Gavranović je novinarima rekao da Banjaluka i nevladina organizacija "Udružene žene" već dugo sarađuju i provode niz aktivnosti s ciljem sprečavanja nasilja nad ženama.
"Naša želja je da nasilje nad ženama svedemo na najmanju moguću mjeru, odnosno da ga nema. Potpisivanjem ovog proglasa upravo dajemo doprinos nultoj toleranciji nasilja nad ženama. To je naš konačan cilj i zajednička obaveza", istakao je Gavranović.
On kaže da proglas predstavlja i apel društvenoj zajednici da se svi uključe i daju svoj doprinos u eliminaciji nasilja nad ženama.
Izvršni direktor banjalučkog Udruženja "Udružene žene" Nada Golubović rekla je da je gradonačelnik Banjaluke prvi čelnik jednog grada u BiH koji je potpisao proglas.
Golubovićeva je objasnila da je riječ o globalnoj inicijativi koju potpisuju gradonačelnici u cijelom svijetu.
Ona je istakla da su datumi u proglasu simbolično izabrani, jer su UN 1999. godine 25. novembar proglasile Međunarodnim danom borbe protiv nasilja nad ženama, dok je 10. decembar Međunarodni dan ljudskih prava.
Golubovićeva je pozdravila saradnju Udruženja sa gradskim vlastima, navodeći da Banjaluka primjenjuje Zakon o zaštiti od nasilja u porodici i finansira rad sigurne kuće u gradu.
Šesnaest dana aktivizma je međunarodna kampanja koju je prvi pokrenuo Institut za globalno žensko liderstvo 1991. godine i u kojoj učestvuje 3.700 nevladinih organizacija iz 164 države.
Ministar porodice, omladine i sporta Republike Srpske Nada Tešanović izjavila je danas da novi Zakon o zaštiti od nasilja u porodici donosi hitnu mjeru zaštite žrtve i u roku od 24 časa sklanjanje nasilnika, te pooštrene kaznene mjere.
"Krivični zakon još nije usklađen sa Zakonom o zaštiti od nasilja u porodici, te nemamo mogućnost sankcionisanja nasilja u porodici kao krivično đelo, te se i dalje sankcioniše kao prekršaj", rekla je Tešanovićeva.
Tešanovićeva je prezentovala novi Zakon o zaštiti od nasilja u porodici u okviru obilježavanja globalne svjetske kampanje 16 dana aktivizma protiv rodno zasnovanog nasilja nad ženama.
Kampanja traje od 25. novembra – Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama do 10. decembra - Međunarodnog dana ljudskih prava, i njome se želi ukazati da je nasilje nad ženama kršenje ljudskih prava i pozvati na eliminaciju svih oblika nasilja nad ženama uključujući i nasilje u porodici.
Predsjednik nevladine organizacije "Udruženjene žene" Banjaluka Nada Golubović rekla je da u patrijahalnom društvu, u kojem živimo, bez obzira na sve napore vladinih i nevladinih institucija, nasilje u porodici još postoji i nedovoljno se prijavljuje.
Ona je ocijenila da je novi Zakon o zaštiti od nasilja u porodici dobar, iako je nevladin sektor želio da se nasilje u porodici sankcioniše kao krivično đelo, jer se ono karakteriše kao prekršaj.
Golubovićeva je navela da je najbitnije da je u zakonu u fokus stavljena žrtva i zaštitne mjere, a da je do sada u krivičnom postupku u fokus uglavnom stavljano sankcionisanje počinilaca.
Ona je u izjavi novinarima prije prezentacije novog zakona podsjetila da postoje dvije SOS telefonske linije u BiH za pomoć žrtvama nasilja u porodici 1264 i 1265.
Gordana Vidović, direktor Udruženja građana "Budućnost" iz Modriče, organizacije koja je prva otvorila sigurnu kuću u Srpskoj, rekla je da je od 2000. godine, kada je kuća otvorena, smjestila više od 2000 žena i đece, te su samo prošle godine smještene 74 žene i 120 đece, od kojih je 15 đece bilo bez roditeljske pratnje.
"Žene se najčešće javljaju nakon 20 godina trpljenja nasilništva i ne znači da će, iako su se obratile za pomoć, odvojiti od počinitelja. Prema našim iskustvima, tek treći put kada žena dođe definitivno se neće vratiti počiniocu", pojasnila je Vidovićeva.
Ona je naglasila da je prisutan i novi trend gđe mlađe žene ne žele da trpe nasilje, te se mnogo ranije odlučuju za prekid takve veze.
"Veliki problem predstavlja ekonomska zavisnost žene i nemogućnost da se osamostali, što je i najčešći razlog povratka počiniocu. Trenutno radimo strategiju sa institucijama, jer to ne može nijedna nevladina organizacija sama, da zaokružimo ciklus i ekonomski osnažimo žene, odnosno da ih zaposlimo", dodala je Vidovićeva.
Ona je ocijenila da za rješavanje problema nasilja u porodici veoma važan i rad sa počiniocima nasilja, jer ukoliko se sa njima ne radi oni će naći novu žrtvu.
"Nadam se da ćemo u narednom periodu učiniti značaj iskorak na tom polju, da se izriču mjere psihosocijalnog tretmana za počinioce", istakla je Vidovićeva.
Ona smatra da su žrtve sve spremnije da prijave nasilje, ali i da ukoliko prvi put ne dobiju adekvatnu podršku institucija, kasnije nemaju hrabrosti da ponovo prijave nasilje.
"Nasilja ima, pogotovo u vrijeme ekonomske krize, kada imate i druge faktore koji dodatno utiču na to da se desi nasilje, jer se najlakše iskaliti na slabijima – đeci i ženama", ocijenila je Vidovićeva.
Zakon o zaštiti od nasilja u porodici poslanici u Narodnoj skupštini Republike Srpske usvojili su 18. oktobra.
(Srna/MONDO)
