Potpukovnik VRS Milenko Inđić posvjedočio je na suđenju Radovanu Karadžiću da je Vojska RS stalno predlagala opšti prekid vatre.
Inđić koji je prisustvovao pregovorima kao oficir za vezu sa Unproforom u Glavnom štabu VRS, rekao je da su Muslimani odbijali te prijedloge.
Tadašnji predsjednik RS, Karadžić (67) optužen je genocid u Srebrenici; za progon Muslimana i Hrvata širom BiH; za terorisanje stanovništva Sarajeva kampanjom artiljerijskih i snajperskih napada i uzimanje za taoce "plavih šljemova" UN, 1992-95.
"Mi nismo željeli primirje, nego završetak rata, a završetku rata vodio je prekid vatre u cijeloj BiH. Primirje na pojedinim dijelovima nije vodilo okončanju rata, nego konsolidaciji muslimanskih snaga koje su ga tražile, i nastavljanju rata", izjavio je Inđić.
Kao primjer za to naveo je primirje poslije obustave ofanzive VRS na Srebrenicu u proljeće 1993. Citirao je i reči tadašnjeg načelnika GŠ VRS Manojla Milovanovića da srpsku vojsku "primirja koštaju 50 mrtvih", zato što ih je ABiH kršila.
VRS je, po svjedoku, vjerovala da bi "demilitarizacija Sarajeva pomogla okončanje rata i smanjivanje broja žrtava". Pošto su Srebrenica, Žepa i Goražde 1993. bile proglašene za sigurne i demilitarizovane zone UN, komandant VRS Ratko Mladić je tokom pregovora "molio da se u sporazum uključi i Sarajevo, pa da rat završimo".
"To Muslimani nisu htjeli da prihvate... Bilo je jasno da je Sarajevo kao žrtva bilo medijski veoma važno nekome ko je odlučivao o tome kada će se rat završiti... Muslimani nisu bili spremni na demilitarizaciju svoje pješadije u Sarajevu, a insistirali su da se teško oružje povuče na 20 kilometara od grada. Zato nije moglo biti sporazuma", rekao je Inđić.
Kako je izjavio, VRS "nije bila srećna što je Unprofor tu" zbog utiska da je od početka bio pristrasan". Nazivajući međunarodne snage "produženom rukom Muslimana", svjedok je kazao da je, uprkos tome, VRS imala "profesionalan i korektan" odnos prema Unproforu.
Prema Inđićevom svjedočenju, "Muslimani su najviše koristili i zloupotrebljavali snajpere... za ubistva pripadnika Unprofora i sopstvenog naroda", što je VRS navelo da 1994. podrži antisnajperski sporazum.
Zahtjeve srpske strane da učestvuje u istrazi incidenata u Sarajevu u kojima su ginuli civili, Unprofor je odbijao tvrdeći da ne može da im garantuje bezbjednost, a "zapravo, da se ne bi utvrdila prava istina", izjavio je Inđić.
Kao i svi oficiri koji su svjedočili u Karadžićevu odbranu, on je ponovio da se VRS oko Sarajeva samo branila i da je dozvoljavala prolaz ka gradu svim najavljenim humanitarnim konvojima i omogućavala isporuke struje, gasa i vode stanovništvu.
Poslije potpukovnika Inđića, svjedočenje je započeo general Dragomir Milošević koji je 1994-95. bio komandant Sarajevsko-romanijskog korpusa VRS.
Generala Miloševića (70), sud u Haagu osudio je na 29 godina zatvora zbog terorisanja civila u Sarajevu. Na suđenje Karadžiću, on je doveden iz zatvora u Estoniji, gdje služi kaznu.
Na početku iskaza, general Milošević je rekao da je odlučio da svjedoči u odbranu Karadžića zato što je na njegovom suđenju "izostao prikaz sukoba u cjelini", odnosno "sukobljenih strana i njihove snage".
"Ispalo je da je Sarajevsko-romanijski korpus sva svoja dejstva usmjerio prema civilnom stanovništvu... a sve se događalo u kontekstu sukoba dvije oružane sile - Prvog korpusa ABiH i SRK. Oni su vodili međusobnu borbu, a civili su bili van tog konteksta", kazao je Milošević, sugerišući da je ABiH bila znatno snažnija.
Milošević je tvrdio i da njegova odbrana, koju je vodio beogradski advokat Branislav Tapušković, "nije znala ili nije htjela da izvede dokaze o tome šta se tamo događalo i kad se radi o namještenim stvarima i o pokušaju proboja" ABiH iz Sarajeva.
General Milošević svjedočenje će nastaviti sutra.
(Beta, foto: printscreen ICTY)