Svjedok odbrane Dragomir Milošević izjavio na suđenju Radovanu Karadžiću da 1994-95. nije naređivao nezakonita vatrena dejstva po građanima Sarajeva.
"Davanje dozvole da bilo ko nezakonito djeluje, po građanima Sarajeva, ja takva naređenja nisam davao", posvjedočio je penzionisani general Vojske Republike Srpske Milošević.
Tadašnji predsjednik Republike Srpske, Karadžić (67) optužen je za terorisanje stanovništva Sarajeva kampanjom artiljerijskih i snajperskih napada, 1992-95. godine.
Bivšeg komandanta Sarajevsko-romanijskog korpusa VRS, generala Miloševića (70), Tribunal je 2009. proglasio krivim za zločine nad civilima u Sarajevu i izrekao mu kaznu od 29 godina zatvora.
Na svjedočenje u Hag, na poziv Karadžića, Milošević je doveden iz Estonije gdje služi kaznu.
"Važno mi je bilo da se sa SRK skine anatema da nepošteno ratujemo", rekao je general Milošević, odgovarajući na pitanja Karadžića, koji se brani sam.
"Izmišljeno i nametnuto je bilo da ostvarujemo dejstva koja nisu bila vojnička".
Prema Miloševićevom svjedočenju, muslimanske snage iz Sarajeva služile su se nedozvoljenim ratnim lukavstvom da bi izazvale civilne žrtve i za njih okrivile SRK. Zloupotrebljavale su civilne objekte u gradu, uključujući i bolnice, za otvaranja vatre na srpske položajem, nastojeći da isprovociraju odgovor njegovog korpusa i time mu "nanese štetu".
SRK se, kako je Milošević rekao, "uzdržavao... da ne dejstvujemo gdje nije dozvoljeno". Svjedok je, međutim, naznačio da bi za balkon u soliteru koji je džakovima pretvoren u puškarnicu smatrao da "nema veze s civilnom strukturom".
Milošević je tvrdio da korpus pod njegovom komandom nije otvarao artiljerijsku vatru na ciljeve u Sarajevu tokom primirja početkom februara 1994. Prema optužnici protiv Karadžića, 5. februara 1994. u minobacačkom napadu na sarajevsku pijacu Markale s položaja SRK ubijeno je 66 građana, a ranjeno više od 140 osoba. Dan ranije, civili su stradali i u eksploziji u naselju Dobrinja.
Milošević je izjavio i da je, poslije eksplozije na Markalama, SRK u potpunosti poštovao zonu isključenja teškog oruđa od 20 kilometara oko Sarajeva, nasurpot Armiji BiH koja je svoju tešku artiljeriju u gradu sakrila od Unprofora i upotrebljavala.
Kao "pravilo koje smo poštovali", Milošević je naveo da "ništa nije moglo na slijepo", odnosno da se "ništa nije moglo postići predstavom o jakoj vatri".
"Trebalo je mojim ljudima da shvate da naša vatra ne predstavlja ništa, ako nije pogodila cilj", rekao je zapovjednik SRK, pominjući "šenlučenje".
Na navod optužnice da je SRK podvrgavao Sarajevo "neselektivnoj" i "prekomjernoj" vatri, Milošević je tvrdio da njegova jedinica za to nije imala dovoljno municije, nego samo za precizno gađanje tačno određenih ciljeva.
Upitan kako je znao da je planirani cilj bio pogođen, svjedok je odgovorio da se "sve znalo i sve se moglo utvrditi - da li je pogođen cilj i ako je pogođen, onda je eliminisan". Napomenuo je da poslije eliminacije cilja, vatra nije nastavljana.
Prije otvaranja vatre, Miloševićev korpus je, prema njegovim riječima, osmotrio da li je ciljani prostor bio "opterećen civilima", a "ako jeste - nije dejstvovano". Na neprijateljskoj strani bilo je da obezbijedi da "civili ne budu tamo".
Na pitanju da li je po povratku s liječenja u Beogradu u septembru 1995. tražio informaciju o drugoj eksploziji ispred tržnice Markale, Milošević je odgovorio negativno. Potčinjeni su mu, međutim, ispričali da je "pala anatema na SRK" uprkos tome što artiljerija kritičnog dana nije djelovala.
Po optužnici protiv Karadžića, granata koja je 28. avgusta 1995. ispred Markala ubila 43 osobe, a ranila 75 građana, doletjela je s položaja SRK.
General Milošević je prvostepenom presudom bio proglašen krivim za taj zločin, ali ga je žalbeno vijeće tribunala oslobodilo te krivice, usvojivši njegov alibi da je u vrijeme eksplozije bio u bolnici u Beogradu.
Dok ga je Karadžić ispitivao, Milošević nije negirao da je SRK ispalio modifikovane avio-bombe koje su, po optužnici, u nekoliko incidenata pogodile civilne objekte u Sarajevu, ranivši sedam osoba, ali je tvrdio da su, tokom velike ofanzive iz grada, bile gađane komande ABiH.
General Milošević sutra će nastaviti da odgovara na Karadžićeva pitanja.
Optužnica Karadžića tereti i za genocid u Srebrenici, progon Muslimana i Hrvata širom BiH i uzimanje za taoce "plavih šljemova" UN, 1992-95.
(Beta)