Nedavno usvojeni Zakon o zaštiti žiranata FBiH omogućiće istražnim organima da rasvijetle skoro 200.000 prevara kod dodjele kredita
Nedavno usvojeni Zakon o zaštiti žiranata Federacije BiH (FBiH) ne samo da će obavezati banke da za vraćanje kredita terete glavnog dužnika, nego će i omogućiti istražnim organima da rasvijetle niz lančanih prevara skoro 200.000 ljudi, izjavio je član Upravnog odbora Udruženja za zaštitu žiranata BiH Mika Nikić.
On tvrdi da pravosudni sistem već duže vrijeme marginalizuje obim prevara žiranata, jer se presude donose na bazi nepotpunog činjeničnog stanja, a od žiranta se skriva dokumentacija iz njihovih kreditnih dosijea.
"Tužioci najveći broj prijava odbacuju kao neosnovane, a ako ih procesuiraju onda optužnice podižu samo po osnovu obmane pri dobijanju kredita, a ne istovremeno i po osnovu nesavjesnog rada bankarskog službenika", rekao je Nikić za sarajevski "Dnevni avaz".
Sa druge strane, tvrdi on, sudovi presude protiv žiranata baziraju isključivo na ugovoru o garanciji i mjenici, a zanemaruju svu ostalu relevantnu činjeničnu argumentaciju.
Prema podacima Udruženja žiranata na 30.000 stanovnika dolazi skoro 1.700 prevarenih žiranata.
Procjenjuje se da se, od ukupnog broja žiranata na nivou BiH, trenutno pet odsto, ili 10.000 ljudi, nalazi u nekoj od faza parničnog ili krivičnog postupka. Od tog iznosa svaki 10. žirant inicijator je tužbe za prevaru, dok su ostalih devet pasivna, odnosno tužena strana, jer su ih tužile banke ili mikrokreditne organizacije, pojašnjava Nikić.
Prema njegovim riječima, praksa je takva da u slučajevima kada su žiranti tužili dužnika i banku za prevaru, tužioci rijetko procesuiraju bankarskog službenika, a podižu optužnice samo protiv dužnika.
"Tako dužnici dobijaju uslovnu presudu od šest mjeseci zatvora ako u periodu od jedne godine ne počine novu prevaru. Žirantima tako ostaje nova borba da dokazuju i odgovornost bankara", istakao je Nikić.
Udruženje žiranata preporučuje da se u takvim slučajevima protiv tužioca i sudija podnesu prijave Visokom sudskom i tužilačkom savjetu (VSTS) BiH.
Nikić smatra da propuste u vezi sa kontrolom procedura pri odobravanju kredita treba pripisati i entitetskim agencijama za bankarstvo, te resornim ministarstvima finansija kojima te agencije odgovaraju za rad.
(MONDO)
