Svjedok odbrane Stanislav Galić izjavio je u Hagu da Vojska RS 1992-94 nije uskraćivala humanitarnu pomoć, vodu, gas i struju stanovništvu Sarajeva.
Tadašnjeg komandanta Sarajevsko-romanijskog korpusa VRS i generala Galića (70), Tribunal je 2006. pravosnažno osudio na doživotni zatvor zbog terorisanja stanovništva Sarajeva kampanjom artiljerijskih i snajperskih napada.
Karadžića koji je tokom rata u BiH bio predsjednik Republike Srpske i vrhovni komandant njene vojske, optužnica takođe tereti za teror nad civilima u Sarajevu.
Uskraćivanje osnovnih životnih isporuka stanovništvu Sarajeva, prema optužnici, Karadžić i VRS koristili su kao sredstvo pritiska na muslimanske vlasti da prihvate mir pod uslovima povoljnim za bosanske Srbe.
Negirajući te navode, general Galić je izjavio da je od Karadžića i od Glavnog štaba VRS dobijao naređenja da propušta humanitarne konvoje UN ka Sarajevu.
Vatra Armije BiH iz grada pojačavala se, međutim, čim bi konvoji ušli u grad, rekao je svjedok, sugerišući da je u konvojima švercovana municija.
Galić je, odbacujući da je iko sa srpske strane "manipulisao vodom", kao uzrok nestašica naveo nestanke struje, za koje je optužio muslimansku stranu. Armija BiH, kako je rekao, pucala je na ekipe za popravku sistema za distribuciju struje i gasa.
O Karadžiću, kao vrhovnom komandantu, general Galić je kazao da nije direktno davao "naređenja o upotrebi jedinica", nego da su naređenja dolazila od Glavnog štaba VRS.
Karadžić "nije mnogo ulazio" u "planiranje i rukovođenje borbanim dejstvima", ali je imao "određenu kontrolu", rekao je Galić.
Predsjedavajući sudija Ogon Kvon pitao je svjedoka šta znači pominjanje "Turaka" i "poturica" u jednom naređenju komande SRK.
Ograđujući se da takve riječi nije upotrebljavao on, nego njegov saradnik, Galić je odgovorio da su njima bili označeni "Muslimani, malo podrugljivo". Na dodatno pitanje optuženog ko su poturice, svjedok je odgovorio: "Poturčeni Srbi".
Na pitanje tužiteljke Karoline Edžerton s početka unakrsnog ispitivanja, Galić je potvrdio da je osuđen zbog istih artiljerijskih i snajperskih napada na civile u Sarajevu koji su navedeni i u optužnici protiv Karadžića.
Osvrćući se na Galićevu tvrdnju da nikada nije dobio protest vojnih posmatrača UN ili Unprofora zbog vatre na grad, tužiteljka mu je citirala iskaze svjedoka, oficira Unprofora, da su lično kod njega protestovali.
Galić je odgovorio da usmene proteste nije smatrao "oficijelnim", a da je pismene provjeravao kod potčinjenih komandi. Tvrdio je i da su protesti bili "opšti", zasnovani na "špekulacijama", "bez dokaza" i "nalaza komisija" i da ih je, stoga, bilo teško provjeriti.
"Ja ne mogu sada iz Haga reći šta se događa u Sarajevu. Isto tako, ni tada iz Sarajeva nisam mogao. Na tom prostoru bilo je gotovo 400.000 ljudi", kazao je Galić.
Navodeći kao primjer eksploziju na pijaci Markale u kojoj je 5. februara 1994. poginulo 66 osoba, a ranjeno više od 140 građana, Galić je rekao: "Koliko je komisija UN radilo? I šta su ustanovile - da se ništa ne može ustanoviti."
Pošto mu je predočen iskaz bivšeg komandanta Unprofora u Sarajevu, egipatskog generala Huseina Abdel-Razeka da je lično Galiću ulagao proteste zbog granatiranja centra Sarajeva i komande "plavih šljemova", svjedok je odgovorio da Abdel-Razek "nije bio iskren u saradnji" i da se "pogrešno predstavljao".
Ranije tokom svjedočenja, Galić je kazao da mu se Abdel-Razek predstavio kao pravoslavac, a da je kasnije saznao da je on, ipak, musliman.
Odbacujući kao "netačan" još jedan protest oficira Unprofora zbog ciljanja civilnih područja u Sarajevu, koji mu je predočila zastupnica optužbe, Galić je upitao: "Šta vi smatrate civilnim područjem u Sarajevu, da li ih ima".
Na pitanje sudije Kvona da li tvrdi da civilnih područja u Sarajevu uopšte nije bilo i da je "granatiranje svih dijelova grada bilo legitimno", Galić je odgovorio da je to "sasvim pogrešno mišljenje". "Ja to nikada nisam ni rekao, ni mislio", podvukao je on.
Unakrsno ispitivanje Galića, tužioci će nastaviti u četvrtak. Za sutra je na suđenju Karadžiću zakazano svjedočenje bivšeg specijalnog izaslanika UN, japanskog diplomate Jasušija Akašija.
Karadžić je optužen i za genocid u Srebrenici, progon Muslimana i Hrvata širom BiH i uzimanje za taoce pripadnika mirovnih snaga UN, 1992-95. godine.
(Beta, foto: printscreen)