Silajdžić je u subotu uputio otvoreno pismo visokom predstavniku Miroslavu Lajčaku
Član Predsjedništva BiH i predsjednik Stranke za BiH (SBiH) Haris Silajdžić uputio je u subotu otvoreno pismo visokom predstavniku Miroslavu Lajčaku od kojeg traži da građanima BiH objasni zašto međunarodna zajednica pozdravlja dogovor lidera SDA, SNSD i HDZ BiH o pitanju državne imovine.
On smatra da "podržavanjem političkih dogovora koji efektivno transformišu BiH u slabu zajednicu entiteta, međunarodna zajednica sve više abdicira svoju primarnu odgovornost prema BiH koja proističe iz Dejtonskog sporazuma".
"U tom svjetlu postavlja se pitanje da li je međunarodna zajednica istinski opredijeljena za jačanje države BiH ili je već donesena odluka da RS, 13 godina nakon Dejtona, dobije ono što tada nije mogla - državnu zajednicu dva entiteta", navodi Silajdžić u pismu Lajčaku.
Silajdžić navodi da dogovor iz Odžaka ignoriše činjenicu da je BiH vlasnik državne imovine i da BiH pretvara u državnu zajednicu jer u vlasništvu BiH ostavlja samo imovinu potrebnu za rad državnih institucija, dok svu ostalu imovinu poklanja entitetima po takozvanom teritorijalnom principu.
"U međunarodno-pravnoj praksi teritorijalni princip se primjenjuje samo u slučaju raspada država (ŠSR, SFRJ...) ili u slučaju stvaranja državnih zajednica. Primjena tog principa bi ustavno uređenje BiH efektivno promijenila u državnu zajednicu dva entiteta, prejudicirala sadržaj budućeg Ustava, te otvorila put ka disoluciji zemlje", navodi Silajdžić.
On dodaje da dogovor iz Odžaka jača entitete na štetu države BiH, jer bi, kako je naveo, odricanje od državne imovine onemogućilo jačanje BiH i znatno umanjilo njenu sposobnost da ispuni obaveze iz evro-atlantskih integracija.
"Dogovor iz Odžaka nagrađuje opstrukcije u provođenju Dejtonskog sporazuma", tvrdi bošnjački član Predsjedništva BiH, dodajući da je cilj političkih snaga iz Republike Srpske (RS), kako navodi, slabljenje države i jačanje entiteta.
On tvrdi da u ostvarivanju tog cilja političke snage iz RS "primjenjuju taktiku sprečavanja povratka, čime entitetsko glasanje postaje instrument samo jednog naroda i taktiku blokiranja entitetskim glasanjem provođenja državnih nadležnosti ili ostvarivanja prava BiH".
Silajdžić ističe da su dijelovi te taktike i forsiranje pregovora o navodnim spornim pitanjima, za koja kaže da su po Dejtonskom sporazumu eksplicitno pravo i nadležnost države, i iznuđivanje rješenja koja ta državna prava i nadležnost u potpunosti ili dijelom prebacuju na entitete.
"Ovakva taktika je pogotovo primijenjena u slučaju državne imovine. Iako državna imovina pripada BiH, RS je blokiranjem knjiženja te imovine nametnula ponovne pregovore o tom pitanju", zaključuje Silajdžić. (Srna)