Maksimalne prekršajne kazne u RS umjesto dosadašnjih 50.000 KM iznosiće 200.000 KM, odlučila Narodna skupština RS.
Narodna skupština Republike Srpske usvojila je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o prekršajima kojim se znatno povećavaju novčane kazne za fizička i pravna lica.
Za prekršaje iz oblasti poreza, carina i finansija novčane kazne će umjesto dosadašnjih maksimalnih 50.000 ubuduće iznositi 200.000 maraka.
Najveće povećanje kazni odnosi se na pravna lica, pa se dosadašnja maksimalna kazna od 15.000 maraka povećava na 200.000 maraka.
Ministarstvo pravde RS je prvobitno predložilo manja povećanja prekršajnih kazni, ali je prihvatilo amadmane SNSD-a koji su ih u znatnoj mjeri pooštrili.
Perica Rajičević, poslanik SNSD-a, kazao je da je cilj povećanja prekršajnih kazni, prije svega, da bi i pojedine finansijske institucije mogle da budu adekvatno kažnjene.
On je pojasnio da se maksimalne kazne od 200.000 maraka odnose na finansijske prekršaje brokerskih kuća, banaka, osiguravajućih društava i drugih finansijskih institucija.
"Ako na jednoj strani imamo moćne finansijske kuće, postavlja se pitanje da li kazna od 10.000 maraka predstavlja prevenciju od činjenja prekršaja", kazao je Rajičević.
Prema novom zakonu, građani će za počinjeni zakonski prekršaj umjesto sadašnjih 1.500 KM plaćati 10.000 KM, dok će odgovorne osobe morati platiti do 20.000 KM, a preduzeća 200.000 KM.
Povećane su kazne i za prekršaj propisan odlukom ili uredbom Vlade, skupština gradova i opština, pa ona za fizička lica više ne iznosi 1.000 već 3.000 KM, za odgovorno lice u pravnom licu umjesto 1.800 biće 5.000, a za pravno lice će umjesto 7.000 iznositi 10.000 KM.
Petar Đokić, iz Socijalističke partije, kazao je da je prijedlog kazni previsok i da mu nije namjera da zaštiti one koji čine prekršaje, već da je trebalo imati u vidu realnu situaciju društva u kojem se nalazi.
Poslanici su juče usvojili i Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o ostvarivanju prava na naknadu materijalne i nematerijalne štete u periodu ratnih dejstava od 20. maja 1992. do 19. juna 1996. godine, kojim se ovo pravo proširuje i na porodice lica koja su nestala u periodu ratnih dejstava.
(MONDO)