Radovan Karadžić zatražio je od Tribunala da mu sudi u objedinjenom postupku sa Stojanom Župljaninom. Tužilac protiv.
Bivši predsjednik Republike Srpske Radovan Karadžić, optužen za genocid u BiH, zatražio je od Haškog tribunala da mu sudi u objedinjenom postupku sa Stojanom Župljaninom koji je nedavno prvi uputio takav zahtjev sudu, saopšteno je u Hagu.
Istovremeno, haško tužilaštvo se suprotstavilo objedinjavanju suđenja, obrazlažući da optuženi, po pravilima suda, nemaju pravo da to zahtjevaju.
U objavljenom podnesku, Karadžić, koji se zastupa sam, ocjenjuje da bi "pridodavanje još dvojice optuženih i njihovih timova za odbranu poboljšalo njegovu sposobnost da se brani" i "omogućilo podjelu rada koja ne bi bila moguća, ako bi mu bilo suđeno samom".
Karadžić smatra i da bi objedinjeno suđenje bilo pravno ekonomično, jer bi omogućilo da zajednički svjedoci odbrane daju iskaz jednom.
Tužilaštvo, nasuprot tome, protiveći se zahtjevu za objedinjavanje postupaka, potcrtava da su optužnice protiv Župljanina i saoptuženog Mića Stanišića, s jedne, i Karadžića, s druge strane, u mnogome različite.
Po tužiocima, objedinjavanje bi bilo neopravdano i stoga što je postupak protiv Župljanina i Stanišića odmakao dalje u pripremama za suđenje od Karadžićevog, u kojem još nije potvrđena ni druga izmjenjena optužnica.
Župljaninovom zahtjevu za zajedničko suđenje se usprotivio i saoptuženi Stanišić.
Odluku o zahtjevu za objedinjavanje suđenja, koji je početkom oktobra podnio Župljanin, naknadno će donijeti posebno vijeće Tribunala.
Župljanin, ratni načelnik policije u Banjaluci, i Stanišić, tadašnji ministar unutrašnjih poslova RS, optuženi su za ubistva, progon, mučenje i istrebljenje Muslimana i Hrvata u BiH od aprila do decembra 1992.
Karadžić je optužen za genocid u Srebrenici i drugim bosanskim opštinama, kao i za ubistva, progon i druge zločine nad Muslimanima i Hrvatima toko rata 1992-95.
(Beta)