Bivši predsjednik Republike Srpske odbacio kao neistinite sve navode iz prijedloga izmijenjene optužnice Haškog tužilaštva.
Bivši predsjednik Republike Srpske Radovan Karadžić odbacio je kao neistinite sve navode iz prijedloga izmjenjene optužnice koju je protiv njega podnijelo Haško tužilaštvo krajem septembra prošle godine, saopštio je Haški tribunal.
"Republika Srpska nikada nije imala za cilj protjerivanje ili ubijanje bosanskih muslimana i Hrvata, niti je imala namjeru da ih uništi", naveo je Karadžić u odgovoru koji je dostavio sudskom vijeću Tribunala i istakao da su premise na kojima počiva izmjenjena optužnica neistinite.
Karadžić je istakao da želi da dokaže da su neistiniti svi navodi prijedloga optužnice prema kojima je on kao bivši predsjednik RS optužen za genocid i druge ratne zločine u Bosni i Hercegovini tokom rata 1992-1995. godine.
Najavljujući da želi da iznese snažnu i sveobuhvatnu odbranu od optužbi, Karadžić je apelovao na sudsko vijeće da odobri samo pojedine dijelove prijedloga izmjenjene optužnice, za koju smatra da je "loša kao i važeća".
Prijedlog optužnice, prema Karadžićevom mišljenju, konfuzno povezuje događaje na prostoru BIH, pa bi suđenje prema takvoj optužnici moglo da traje godinama što je, kako je naveo, bio slučaj i sa suđenjem bivšem predsjedniku SRJ Slobodanu Miloševiću.
Nova optužnica, koju je Tužilaštvo krajem septembra podnijelo pretresnom veću Tribunala, još nije postala pravosnažna. O stupanju na snagu prijedloga nove optužnice odlučiće sudsko vijeće na čelu sa Kristoferom Fligom.
Važeća haška optužnica protiv Karadžića sadrži 11 tačaka i tereti ga za genocid, saučesništvo u genocidu, istrebljenje, ubistva, progone, deportaciju, nečovečna djela, zastrašivanje civila, otmice i druge zločine počinjene nad muslimanima, Hrvatima i ostalim civilima nesrbima u Bosni tokom rata 1992-1995. godine.
Žalba na odluku Vijeća
Bivši predsjednik RS zatražio je danas od Žalbenog vijeća da odbaci odluku kojom je njegov sporazum o imunitetu sa američkim diplomatom Ričardom Holbrukom ocijenjen "nevažećim" pred Haškim tribunalom.
Karadžić tvrdi da je "na sastanku u Beogradu 18. i 19. jula 1996. godine sa specijalnim američkim izaslanikom Ričardom Holbrukom, koji je djelovao u ime međunarodne zajednice, uključujući Savjet bezbjednosti UN i njemu podređene organe, postigao sporazum prema kojem mu neće biti suđeno pred Tribunalom, ako se povuče iz javnog života".
Bivši predsjednik Srpske naglasio je da se pridržavao tog sporazuma i da sada želi da i međunarodna zajednica ispuni svoj dio obećanja.
"Pitanje važenja sporazuma sa Holbrukom je važno pitanje za međunarodno krivično i humanirano pravo. Odluka Žalbenog vijeća uticaće na rješavanje međunarodnih sukoba, na ponašanje svjetskih lidera i na način na koji će diplomate pregovarati", naglasio je Karadžić.
U žalbi Karadžić podsjeća da je u više navrata tražio da mu se omogući uvid u određeni broj dokumenata, koji sadrže oslobađajuće dokaze.
On je naveo da je pretresno vijeće u spornoj odluci konstatovalo da je "utvrđeno da bilo kakav sporazum o imunitetu sa licem koje je pred međunarodnim sudom optuženo za genocid, ratne zločine i/ili zločin protiv čovječnosti ne može da utiče na međunarodno pravo".
Vijeće je dalje navelo da i kada bi "takav imunitet bio važeći, ni mandat vijeća ni mandat Tužilaštva ne može da bude pod uticajem bilo kakvog navodnog Holbrukovog postupka`".
Karadžić je uhapšen 21. jula prošle godine u Beogradu poslije 12 godina skrivanja pod lažnim identitetom, a 30. jula je izručen Haškom tribunalu.
(MONDO/agencije)