Biblioteka nekadašnjeg američkog predsjednika Bila Klintona objavila je nove dokumente o ratu u Bosni i Hercegovini.
U tim dokumentima je dosta pažnje posvećeno inicijativi tadašnjeg predsjednika Francuske Žaka Širaka da se Srebrenica vojnom silom oslobodi i preuzme od Srba, prenose "Nezavisne novine".
U jednom dokumentu od 13. jula 1995. godine dat je, ukazuje banjalučki dnevnik, zanimljiv transkript razgovora između tadašnjih predsjednika Francuske i Sjedinjenih Američkih Država.
"Francuska je spremna da sve svoje vojne potencijale stavi iza akcije za ponovno zaposjedanje Srebrenice. Još ne znam šta Britanci misle. Oni su direktno zainteresovani jer je Goražde, gdje su njihovi vojnici, blizu Srebrenice. Pitam se hoće li se i oni, kako su to Holanđani uradili u Srebrenici, samo spakovati i otići. Ne želim da Francuska bude saučesnik u takvoj situaciji", rekao je Širak Klintonu.
Dodao je i da vojna operacija vraćanja Srebrenice Bošnjacima zavisi od volje SAD, Velike Britanije i Njemačke. Širak je naglasio i da njegova zemlja ne može da dopusti "da se oni poubijaju, a mi da sjedimo i ne radimo ništa, čime postajemo saučesnici".
Klinton je na to, kako je navedeno, odgovorio da cijeni čvrst stav Francuske po pitanju Srebrenice, ali je naglasio da je za njega Goražde mnogo bitnije.
"Goražde je bitnije od Srebrenice i od Žepe, kako zbog veličine, tako i zbog psihološkog efekta", naveo je Klinton i dodao da će Srbi, ako se nešto desi u Goraždu, smatrati "da imaju odriješene ruke za napad na Sarajevo".
Ipak, u dokumentima se navodi da Britanci nisu bili spremni za brzu i nasumičnu odluku o vojnoj akciji u BiH, uprkos pritiscima iz Pariza.
Takođe, Britanci su smatrali da Srbi mogu zauzeti Žepu kada god to žele, iako su sumnjali da će se to desiti jer im je "neophodno nekoliko dana da 'svare' Srebrenicu".
U dokumentu se još navodi i da je Velika Britanija još jednom izrazila spremnost da zadrži svoje vojnike u BiH.
"Jedan od osnovnih razloga zašto sam mislio da je ispravno poslati britanske vojnike tamo (u BiH) i zašto oklijevam da ih povučem jeste što u tom slučaju prijeti opasnost od šireg balkanskog rata", naveo je tadašnji britanski premijer Džon Mejdžor, prenose "Nezavisne".
(Tanjug, Foto: Eric Pouhier/Wikimedia)