Karadžić: Obustaviti postupak zbog imuniteta!

Karadžićeva odbrana će zatražiti da se u Haškom tribunalu održi saslušanje o dokazima na koje bi bilo pozvano 15 svjedoka sporazuma o imunitetu, koji je juna 1996. godine postignut u Beogradu sa američkim diplomatom Ričardom Holbrukom.

Riječ je o svjedocima, čije su izjave uključene i u ponedjeljak je predan podnesak, kojim je Karadžić zatražio da se optužnica protiv njega odbaci, zbog nedostatka nadležnosti, a osnov je sporazum sa Holbrukom, rekao je novinarima američki advokat Peter Robinson, pravni savjetnik, bivšeg predsjednika RS.

Svedoci bi bili sam Karadžić i ljudi koji su prisustvovali sastanku u Beogradu, među kojima tadašnji predsednik Narodne skupštine Momčilo Krajišnik i ministar inostranih poslova RS Aleksa Buha.

"Odbrana će tražiti da budu saslušani i oni koji negiraju sporazum, uključujući Holbruka", rekao je Robinson.

Robinson je naročito ukazao na telegram bivšeg ambasadora SAD u BiH Džona Menzisa od 27. jula 1996, u kome on izvještava o razgovorima sa Krajišnikom i Buhom, te da su mu "obojica kazali da im je Holbruk prenio da će Hag nestati".

Robinson je izjavio da "nije očekivao da će naći dokument sa Holbrukovim potpisom", ali da jeste očekivao pisane izvještaje nekog od sedmorice predstavnika američke administracije koji su bili na sastanku sa Miloševićem u Beogradu.

Odbrana Radovana Karadžića ocjenjuje da Tribunal nema nadležnost da Karadžiću sudi zbog postojanja sporazuma o imunitetu koji je sklopio Holbruk kao "zvaničnik sa stvarnim ili pretpostavljenim ovlašćenjima Savjeta bezbednosti UN i njegovih organa".

O Karadžićevom zahtjevu za odbacivanje optužnice, naknadno će odlučiti sudsko vijeće predsjedavajućeg Ijana Bonomija. To vijeće je, u odluci o jednom ranijem podnesku odbrane naznačilo da - čak i da sporazum s Holbrukom postoji - navodni Karadžićev imunitet pred Tribunalom nema nikakvu važnost, te da bi samo mogao biti uzet u obzir pri eventualnom odredjivanju kazne.

Karadžić u podnesku ponavlja da je sporazum postignut 18. i 19. jula 1996. na sastanku Holbruka sa tadašnjim predsjednikom Srbije Slobodanom Miloševićem u Beogradu.

"Specijalni izaslanik SAD Ričard Holbruk predložio je da se Karadžić povuče sa svih položaja u vlastima RS, uključujući dužnost predsjednika RS i Srpske demokratske stranke, kao i iz javnog života, i da se u tom slučaju neće suočiti s krivičnim progonom u Hagu. Taj prijedlog je prihvaćen", piše u podnesku.

Holbruk je zatim tražio da Karadžić i vlasti RS potpišu tekst sporazuma koji je unaprijed pripremio, ali je odbio da svoje obaveze stavi na papir, navodeći da mu se može vjerovati da će sporazum poštovati, tvrdi Karadžićeva odbrana.

Kao dodatak zahtjevu za odbacivanje optužnice, odbrana je priložila kopiju tog dokumenta koji je 1996. potpisao Karadžić. U dokumentu, izmedju ostalog, piše da će se Karadžić od 19. jula te godine povući sa svih položaja i iz javnosti, a da će dužnost predsjednika RS preuzeti Biljana Plavšić.

Na dokumentu su, pored Karadžićevog, potpisi Biljane Plavšić, Momčila Krajišnika, Alekse Buhe i kao "svjedoka" Slobodana Miloševića i Milana Milutinovića."Karadžić je svoj dio sporazuma ispunio. Sada traži da Tribunal poštuje Holbrukov dio", piše odbrana u podnesku.

Bivši predsjednik RS traži i da sudsko vijeće zakaže raspravu o navodnom sporazumu, najavljujući da bi na toj raspravi Krajišnik i Buha potvrdili, kao svjedoci, da im je Holbruk rekao da Karadžić neće biti gonjen pred Tribunalom, ali da je odbio da to i napiše. Kao dokaz za to, Karadžićeva odbrana navodi diplomatsku depešu koju je u Vašington, 22. jula 1996, uputio tadašnji američki ambasador u BiH Džon Menzis.

U kopiji depeše priloženoj uz podnesak, ambasador Menzis navodi da su mu "Krajišnik i Buha rekli da ih je sporazum sa Holbrukom naveo da vjeruju da će Haški tribunal postojati do septembarskih izbora (te godine), a da će zatim 'nestati'".

Sam Karadžić je, prema podnesku, spreman da pred Tribunalom svjedoči da ga je ono što su mu sa sastanka s Holbrukom prenijeli Krajišnik i Buha navelo da zaključi da mu je Holbruk obećao da neće završtiti u Hagu. Izjave Buhe i Krajišnika, odbrana je priložila uz podnesak.

Odbrana citira i izjavu bivšeg ministra spoljnih poslova BiH Muhameda Šaćirbeja da je o sporazumu saznao, ubrzo nakon što je postignut, od američkog diplomate Roberta Frovika.

Zaključak da je sporazum postojao, odbrana izvodi i iz riječi samog Holbruka, objavljenih u Njujork tajmsu od 19. jula 1996, da pregovori nisu uspjeli da obezbijede "uklanjanje Karadžića iz Bosne i njegovo izvodjenje na sud u Hagu".

Karadžić u podnesku tvrdi i da mu je 1997. tadašnja američka državna sekretarka Madlen Olbrajt , preko Biljane Plavšić, ponudila da napusti BiH, ali da je on to odbio. U izjavi, priloženoj uz podnesak, Karadžić opisuje kako su ga o toku pregovora u Beogradu, kojima nije prisustvovao, telefonom i faksom izveštavali Krajišnik, Buha i Milošević.

"Konačno, postigli smo sporazum. Pristao sam da se povučem sa položaja predsjednika RS, da dam ostavku kao predsjednik SDS, da se povučem iz javnog života i ne učestvujem ni na koji način na predstojećim izborima, a da mi zauzvrat budu pružena uvjeravanja da neću biti krivično gonjen u Hagu", piše Karadžić.

Kada mu je dostavljen Holbrukov prijedlog na potpisivanje, kako navodi, oklijevao je zato što su u dokumentu bile samo njegove obaveze. Pošto mu je Milošević zatim pružio dodatna uvjeravanja da Holbruk ne može da potpiše dokument iz političkih razloga, da on predstavlja "veliku silu" i da je sve što je obećao poštovao u prošlosti, Karadzić je, kako tvrdi, pristao da potpiše dokument.

Potpisao ga je nakon što je na Pale došao šef SDB Srbije Jovica Stanišić, koji ga je "dodatno ohrabrio", piše Karadžić u izjavi sudu. Godinu dana kasnije, bezbjednosne službe RS obavijestile su ga da su medjunarodne snage odustale od sporazuma i da namjeravaju da ga ubiju, piše Karadžić, zaključujući da je potom počeo da se skriva.

U podnesku, koji sa aneksima ima 140 stranica, Karadžićeva odbrana tvrdi i da od SAD nije dobila nikakve bilješke sa sastanka Miloševića i Holbruka, te da su američke diplomate negirale da su bilješke vodile. Bivši predsjednik RS optužen je za genocid nad nesrbima u Srebrenici i još 11 opština u BiH, te za progon i druge zločine, uključujući i uzimanje medjunarodnih talaca.

Karadžić je uhapšen u Beogradu 21. jula prošle godine, a u Hag je prebačen devet dana kasnije. U prvom pojavljivanju pred Tribunalom, odbio je da se izjasni o krivici, poslije čega je sudija Bonomi u spis, u skladu sa pravilima, uveo da je optuženi izjavio da nije kriv.

(agencije/MONDO)