Predsjedavajući Predsjedništva BiH rekao je da su kultura i turizam jedan od načina za zajedničku promjenu negativnog imidža u regionu
"Lakše je tu negativnu sliku mijenjati zajedničkom promocijom naše kulturno-istorijske baštine i turističke ponude, nego odvojeno i pojedinačno, kako se to uglavnom do sada radilo", poručio je Nebojša Radmanović u obraćanju učesnicima samita predsjednika zemalja jugoistočne Evrope na Cetinju.
On je rekao da je cilj BiH da čuvajući svoj kulturno-istorijski identitet i bogatstvo različitosti bude dio šireg evropskog kulturnog i ekonomskog prostora.
"Nažalost, BiH još ne koristi u potrebnoj mjeri svoju kulturnu različitost i bogatstvo u turističke svrhe. Pored značajnih spomenika kulture i prirodnih ljepota, za veći dolazak stranih turista potrebno je promijeniti dosadašnje loše navike, prihvatiti nove evropske standarde i osposobiti turističke menadžere i radnike", ocijenio je Radmanović i dodao da će poboljšanju turističke ponude BiH doprinijeti izgradnja putnog koridora "pet ce" koji povezuje zemlje regiona.
Radmanović je podsjetio da je BiH ove godine bila domaćin Svjetskog prvenstva u raftingu koje je održano na Vrbasu i Tari u Banjaluci i Foči , najveće sportske manifestacije od Zimskih olimpijskih igara u Sarajevu 1984. godine i najavio da će sljedeće godine BiH biti domaćin važne sportske i turističke manifestacije Evropskog prvenstva u flaj fišingu.
U obraćanju učesnicima regionalnog foruma o upravljanju kulturnim različitostima predsjedavajući Predsjdništva BioH je rekao da u doba globalizacije kulturni identitet i kulturna različitost postaju vrijednosti od ključnog značaja za pojedinca, etničku i kulturnu zajednicu.
"Svjetska ekonomska kriza odraziće se i na turizam kao i na smanjene mogućnosti ulaganja u kulturu. U takvoj situaciji zajednička saradnja država može ublažiti negativne posljedice krize", ocijenio je Radmanović i dodao da BiH kroz regionalnu saradnju sa zemljama koje imaju snažnija turističku tradiciju i privredu može značajno poboljšati svoje turističke i razvojne mogućnosti.
Radmanović je podsjetio da je jugoistočna Evropa prostor različitih kultura i nacionalnih tradicija, ali i zajedničkih civilizacijskih vrijednosti, te da se na listi UNESKO-a zaštićene svjetske baštine nalazi više od 60 kulturnih i prirodnih dobara sa ovih prostora, dok se više od 100 lokaliteta na nacionalnim listama priprema za nominaciju.
"BiH je svojim jedinstvenim i rijetkim kulturno-istorijskim spomenicima dala značajan doprinos kulturno-civilizacijskoj baštini Evrope. Danas BiH ima dva spomenika na listi svjetske baštine, stari most u Mostaru i most Mehmed paše Sokolovića u Višegradu, a u toku su aktivnosti za nominaciju stare jezgre grada Jajca", rekao je on.
Kao primjer regionalne saradnje u oblasti kulturnog nasljeđa Radmanović je naveo zajedničku nominaciju stećaka, srednjovjekovnih nadgrobnih spomenika, koju ove godine pripremaju BiH, Srbija, Hrvatska i Crna Gora.
"Kulturno-istorijsko nasljeđe nije samo izraz našeg identiteta, već i snažan pokretač ekonomskog razvoja i turističke ponude naših zemalja. Kultura, shvaćena u najširem smislu, danas predstavlja važan sadržaj turističke ponude mnogih razvijenih zemalja. Stručnjaci smatraju da će u procesu globalizacije budućnost turizma biti u kulturioj ponudi, jer ljudi vole ono što je autohtono, originalno i različito", rekao je on.
Radmanović je dodao da je jugoistočna Evropa sa svojim bogatim kulturno-istorijskim nasljeđem prepoznata kao važna turistička destinacija, o čemu govore podaci turističkih posjeta zemljama ovog regiona, ali da u BiH kulturni turizam još ne zauzima mjesto koje zaslužuje.
"Razlozi takvog stanja su u ratnim oštećenjima mnogih kulturno-istorijskih objekata i lokaliteta, malim ulaganjima u njihovu obnovu, negativnom imidžu cijelog regiona i nedovoljnoj promociji na širem regionalnom i globalnom planu", zaključio je Radmanović.
Predsjedavajući Predsjedništva BiH je u obraćanju na samitu u Crnoj Gori podsjetio da je u procesu sveopšte poratne obnove u BiH došlo i do obnove oštećenih ili porušenih kulturnih objekata i dobara, izdvajajući kao najznačajnije Stari most u Mostaru, most Mehmed paše Sokolovića u Višegradu, staro jezgro grada Jajca, Ferhad pašinu džamiju i Kastel u Banja Luci, pravoslavni manastir Žitomislić, Vjećnicu u Sarajevu, kulturno-istorijske objekte u Kraljevoj Sutjesci, Počitelju, Blagaju kao i brojne crkave, džamije, samostane, katedrale i druge spomenike kulture od nacionalnog i svjetskog značaja.
Radmanović je promovisao i važna arheološka nalazišta iz praistorijskog, antičkog i rimskog perioda u mjestima Donja Dolina kod Gradiške, Hutovo blato i Skelani, kao i jedinstvene u svijetu prirodne lokalitete, barski rezervat Bardača kod Srpca, prašumu Perućicu u sastavu nacionalnog parka Sutjeska, kulturni pejzaž Blidinje i pećinu Vjetrenicu, drutu pećinu na svijetu po biodiverzitetu.
Predsjednici država Jugoistočne Evrope danas će na Cetinju održati forum čija je tema "Raznolikost kulturne baštine -upravljanje i turistička promocija". Samit se održava pod pokroviteljstvom predsjednika Crne Gore Filipa Vujanovića, u saradnji sa UNESCO-om i Savjetom Evrope. Ovo je već tradicionalno, sedmo okupljanje predsjednika država regiona.
Na Samitu će učestvovati predsjednici šest bivših jugoslovenskih republika: Hrvatske Stjepan Mesić, Makedonije Đorđe Ivanov, Srbije Boris Tadić, Slovenije Danilo Tirk, predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine, Nebojša Radmanović, kao i predsjednici Bugarske i Albanije, Georgi Parvanov i Bamir Topi. Učestvovaće i generalni direktor UNESCO-a Koićiro Macura i generalni sekretar Savjeta Evrope Teri Dejvis.
Na kraju konferencije, kako se očekuje, biće usvojena deklaracija kojom će se naglasiti zajednički cilj promovisanja održivog razvoja i uloge koju u svakoj razvojnoj strategiji mora imati kulturna baština posebno u okvirima turističkog razvoja.
(Srna/MONDO)