Vjerske zajednice u BiH oštro su osudile prijedlog zakona o zabrani diskriminacije koji homoseksualcima omogućava da stupaju u brak i usvajaju djecu
Pod obrazloženjem da je usvajanje pomenutog zakona obaveza BiH kako bi se liberalizovao vizni režim, Predstavnički dom Parlamenta BiH podržao je "sporni" zakonski prijedlog, što su odmah oštro osudili predstavnici Srpske pravoslavne i Rimokatoličke crkve, te Islamske i Jevrejske zajednice, okupljeni u Međureligijsko veće (MRV) BiH, prenosi banjalučka štampa.
Prema tvrdnjama zvaničnika MRV-a, zakon zadire u instituciju braka i vrijeđa prirodnu etiku. On je u suprotnosti sa zakonima o slobodi vjere i pravnom statusu crkava i vjerskih zajednica u BiH.
Koordinator Izvršnog odbora MRV-a BiH, paroh sarajevski Vanja Jovanović, kaže da MRV nije protiv donošenja zakona o zabrani diskriminacije, ali jeste protiv njegovih odredbi koje diskriminišu crkve i vjerske zajednice.
"Ovaj zakon omogućio bi sklapanje brakova među ljudima istog pola. Oni bi mogli da usvajaju djecu, što se kosi sa učenjima crkava i vjerskih zajednica. Ako zakon bude usvojen u sadašnjem obliku, može se desiti da predstavnici crkava i vjerskih zajednica budu sudski gonjeni zbog iznošenja stavova o određenom pitanju", tvrdi Jovanović.
Kao primjer šta bi se moglo dogoditi ako zakon prođe, Jovanović navodi slučaj velikog muftije Engleske, koji je zbog javno iznetog stava da je protiv sklapanja brakova osoba istog pola zaradio tužbu i završio na sudu.
"Ovakvim zakonom neko drugi može da bude diskriminisan", naglasio je Jovanović.
Ekrem Tucaković iz Rijaseta Islamske zajednice BiH kaže da je u stavu Međureligijskog vijeća BiH sadržan i stav IZ BiH.
"Islamska zajednica BiH nema ništa protiv toga da se svim građanima obezbijedi ravnopravnost, ali jeste protiv onih odredbi zakona koje zadiru u naša načela i učenja", kaže Tucaković.
Koordinator pravne ekspertske grupe MRV-a BiH BiH Emir Kovačević priznaje da sam zakon ne legalizuje istopolne brakove, ali predstavlja „pravni osnov da se pokrene inicijativa izmjene porodičnih zakona gdje je brak definisan kao zajednica muškarca i žene”. Zakon, je kaže, propisao usklađivanje ovog sa drugim zakonima, pa bi tako omogućio i sklapanje homoseksualnih brakova, što se kosi sa vjerskim učenjima i za njih je potpuno neprihvatljivo.
Pored homoseksualnih brakova, kaže, posebno ih zabrinjava mogućnost sudskog gonjenja crkvenih službenika ukoliko neko od njih npr. kaže nešto negativno o homoseksualcima ili transseksualcima.
Prema njegovim riječima, članovi MRV u načelu nemaju ništa protiv ovog zakona, ali žele da „zaštite slobodu vjere i instituciju braka”. Mada ove njihove primjedbe nisu u potpunosti prihvaćene kod izrade zakona, iz MRV poručuju da neće odustati od namjere da se amandmanima koriguje zakon, jer on treba da bude „prilagođen specifičnostima društva BiH”.
Jedan od tvoraca ovog zakona, Srđan Dizdarević iz Helsinškog komiteta za ljudska prava u BiH, kaže da je već neko vrijeme izvan zemlje, pa nije detaljno upoznat sa reakcijom MRV. Iduće sedmice, kaže, imaće konkretan stav o primjedbama na zakon.
Na internet stranici Udruženja „Queer BiH” podsjećaju da je 16 međunarodnih konvencija sastavni dio Ustava BiH, između kojih je i Evropska konvencija o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda. U bivšoj SFRJ važio je krivični zakon koji je tretirao homoseksualnost kao krivično djelo. Jedini zakon u BiH koji direktno tretira diskriminaciju na osnovu seksualne orijentacije je Zakon o ravnopravnosti polova BiH, donesen 2003. godine.
(MONDO)