Predsjednica Vlade Republika Srpske Željka Cvijanović rekla je da će sigurno doći do određenog produženja roka u okviru kog se isplaćuju plate budžetskim korisnicima i penzionerima, jer naprosto nema dovoljno sredstava za isplate.
Ona je za RTRS rekla da Srpska nije bila previše zadužena, jer su sve zemlje u okruženju, čak i neke evropske, zaduženije od Republike Srpske.
"Od najviših funkcionera Republike Srpske do svakog građanina moramo shvatiti da je ovo novo stanje. Vi danas ne možete da garantujete kako će biti za dva mjeseca", istakla je Cvijanovićeva.
Ona je rekla da će Vlada Srpske uraditi sve da se sada obnove privredni subjekti.
Komentarišući optužbe opozicije da Vlada Republike Srpske nije dobro odreagovala u vanrednoj situaciji, Cvijanovićeva je rekla da se opozicija bavi politikanstvom i da se nije časno ponijela u ovoj situaciji.
"Opozicija nema prava da komentariše mjere Vlade, jer nisu vidjeli nijedan dokument, ništa ne znaju o tim rješenjima i mogu o tome da čuju samo preko medija, što je nedovoljno da bi to razumjeli", rekla je Cvijanovićeva.
Ona je ponovila da ovo nije vrijeme za kritikovanje onog ko radi, ukoliko neko ko kritikuje nema nešto pametno da ponudi.
"Ne mislim da je u redu da bilo kome drže predavanja oni koji su bili u raznim banjama, sjedili zavaljeni u svojim kućama, za TV aparatima ili računarima, dok smo mi plivali u poplavama", istakla je Cvijanovićeva.
Ona je rekla da Vladu Srpske interesuje kako doći do građanina, a ne do opozicionara.
"Vlada će analizirati eventualne propuste tokom krize i ponašanje nakon poplava. Sigurno je da je tu bilo propusta i sigurno je da svaka akcija mora biti podložna analizi", kaže Cvijanovićeva.
Ona je rekla da ne smatra da su svi lokalni štabovi podjednako dobro odreagovali, ističući da su neki reagovali dobro, dok su neki bili "izgubljeni".
"Pitam se otkud tolika galama opozicije u Srpskoj da Vlada nešto nije uradila dobro. Šta se desilo u Srbiji? Da li oni žele da kažu da i Vlada u Srbiji nije uradila ništa?", upitala je Cvijanovićeva i dodala da su mjere u Srpskoj slične onima u Srbiji, uz određene modifikacije.
Ona je rekla da se radilo o poplavama katastrofalnih razmjera, ali da je isto tako svako trebalo da uradi svoj dio posla, a onaj ko nije, treba da odgovara.
Cvijanovićeva je ponovila da Republički štab za vanredne situacije u skladu sa zahtjevima lokalnih zajednica izdaje naredbe za dostavljanje stočne hrane, humanitarne pomoći vode, hrane, sjemena i goriva.
"Lokalna zajednica treba da organizuje čišćenje svoga grada, a ne da imamo situaciju da pola jedne opštine sjedi u kafićima, a mi sa udaljenosti od 200 kilometara šaljemo ljude da spašavaju nasipe i da rade", kaže Cvijanovićeva.
On je rekla da Štabu za vanredne situacije danas niko nije dostavio zahtjev za dostavljanje hrane, jer su mnoga skladišta puna.
Cvijanovićeva je rekla da je Vlada naložila da se provjere sve priče o određenim malverzacijama u vezi sa distribucijom hrane, ističući da će teško biti kažnjavani oni koji to budu radili.
"Kažnjavaćemo one koji budu manipulisali ljudima i neke ostavljali gladnima, te sve druge stvari koje su građani prijavili kao nezakonita ponašanja u ovakvoj situaciji", istakla je Cvijanovićeva.
Cvijanovićeva je zaključila da Vlada Srpske neće snositi odgovornost za lokalnu zajednicu koja nije našla način da iskaže svoje potrebe.
RS zainteresovana za MMF
Cvijanovićeva je izjavila je da je Srpska zainteresovana da BiH realizuje postojeći aranžman sa Međunarodnim monetarnim fondom na koji se računalo još krajem marta, kao i tranšu koja bi trebalo da dođe u junu.
"Uvjerena sam da ćemo iz te dvije tranše uspjeti ukupno da povučemo 65 miliona KM za Republiku Srpsku", rekla je Cvijanovićeva.
Premijerka kaže da su predstavnici MMF-a, uporedo s tim, spremni da stave BiH na raspolaganje dodatnih 200 miliona KM brzih sredstava za pomoć usljed poplava.
Ona je rekla da u dosadašnjem aranžmanu sa MMF-om Republici Srpskoj od ukupnog nivoa sredstava pripada trećina, ali da se u slučaju ovih dodatnih 200 miliona uvažava činjenica da to nije odgovarajući omjer, s obzirom da su štete od poplava u Srpskoj velike.
Cvijanovićeva je rekla da entiteti sada treba da se dogovore koliko bi dali da se izdvoji za Brčko distrikt, a da ostalo podijele na jednake dijelove.
Ona je rekla da je Srpska zaslužila da dobije i veći omjer sredstava, dodajući da Vlada Republike Srpske pregovara i sa Svjetskom bankom, Evropskom bankom za obnovu i razvoj, te Evropskom investicionom bankom.
"Ohrabrujuće je da su svi oni spremni da preusmjere određena sredstva koja su davno locirali za određene projekte, cijeneći da sada imamo interventne potrebe, kao i nova sredstva za realizaciju projekata za koje procijenimo da su od suštinske važnosti - poljoprivreda i infrastruktura", pojasnila je Cvijanovićeva.
Cvijanovićeva je rekla da će u potpunosti biti moguće pratiti novac koji bude dolazio u Fond solidarnosti, koji će biti formiran radi saniranja poplava u Srpskoj, kao i gdje se i za koje potrebe taj novac upućuje.
Govoreći o konkretnimm mjerama za oporavak uništene privrede usljed poplava u Srpskoj, Cvijanovićeva je rekla da Vlada Srpske u saradnji sa Privrednom komorom Republike Srpske razrađuje niz mjera.
"Prvo ćemo pomoći oživljavanje svakog privrednog subjekta kome je moguće pomoći, dok postoje i oni kojima su uništene mašine gdje će se ići sa odgovarajućim kreditnim aranžmanima i svakom drugom podrškom koja podrazumijeva i intervenciju bankarskog sektora, kojim ne upravlja država", pojasnila je Cvijanovićeva.
Ona je rekla da se Vlada Srpske razmatra kako pomoći najugroženija područja od poplava kao što su Doboj i Šamac, kako da dobiju posebnu pažnju u svim ovim programima i da dobiju određene olakšice.
"Mislim da će mjere u privredi morati biti sveobuhvatne, a jedan broj njih će biti koncentrisan na područja gdje su privredni subjekti teško stradali", naglasila je Cvijanovićeva.
Ona je rekla da ove mjere podrazumijevaju otpisivanje i smanjenje određenih obaveza, ukidanja pojedinih stvari na određeni rok za kojeg se procijeni da će se ta preduzeća konsolidovati i obnoviti svoje resurse.
Cvijanovićeva je rekla da je za vrijeme poplava u Srpskoj zabilježen značajan pad javnih prihoda, što u praksi znači da sredstva koja su bila planirana ne dolaze u toj dinamici i planiranom iznosu.
"Mnogi neće moći da izvršavaju svoje obaveze i to će se definitivno vidjeti na padu prihoda i u budućem periodu", napomenula je Cvijanovićeva.
Cvijanovićeva je rekla da Vlada Srpske, pored aktivnosti oko formiranja Fonda solidarnosti, vodi paralelne aktivnosti i oko stabilizacije budžeta Srpske, ističući da će rebalans budžeta biti razmatran onda kada to procijeni Vlada, a ne opozicija.
On je rekla da su predložene mjere Vlade Srpske za saniranje posljedica poplava u Srpskoj dobre, jer su ciljane na privredu, privrednog subjekta, pojedinca, poslodavca i radnika.
"Mislim da ćemo u prvoj polovini juna imati sve ovo usvojeno u parlamentu Srpske i da će mjere stupiti na snagu. Imamo još jednu obavezu, da sačekamo 18. juni kada će biti procjena štete", istakla je Cvijanovićeva.
Ona je rekla da će se dobijeni podaci uklapati u kriterijume i tehnologiju koju primjenjuju Svjetska banka, EU i UNDP, koji zajedno sa njima rade na procjeni kako bi dobili međunarodnu standardizaciju procjene štete.
Cvijanovićeva je rekla da je šteta od poplava u Srpskoj ogromna u svim segmentima, ali da se u ovom trenutku ne može govoriti o konkretnim brojevima.