Savez logoraša Republike Srpske predao je tužbu Osnovnom sudu u Sarajevu protiv Federacije BiH za ratne zločine u 536 logora.
Prema informacijama kojim Savez logoraša raspolaže, u logorima širom F BiH stradalo je oko 6.500 osoba, među kojima je više od 3.600 civila. U tim logorima su zatvarani i mučeni srpski civili i vojnici od 1992. do 1995. godine, saopštili su logoraši.
"Danas smo predali 536 tužbi, koje se posebno odnose na Sarajevo u kojima je postojalo 126 logora. Ove tužbe najbolje pokazuju karakter rata koji se odvijao na ovim prostorima, a mi njima želimo dokazati ono što smo i ranije rekli, da je u proteklom ratu stradao i srpski narod", izjavio je novinarima predsjednik Saveza logoraša RS Branislav Dukić.
On je istakao da su ovi predmeti, u kojima se nalaze optužnice sa imenima ljudi koji su počinili zločine nad srpskim narodom, predati 2004. godine Međunarodnom sudu pravde u Hagu i Tužilaštvu BiH.
Dukić je naveo da su tužbom obuhvaćeni svi iz vojnog i političkog vrha FBiH koji su obilazili logore, te izvršioci i upravnici logora i istakao da se u Sarajevu još traže žrtve i počinioci zločina, koji za njih treba da odgovaraju.
"Svi počinioci zločina, bez obzira kojem narodu pripadaju, treba da se nađu pred licem pravde. Nažalost, kakvo nam je Tužilaštvo i Sud BiH, istina o dešavanjima na prostorima BiH vjerovatno se nikada neće saznati", rekao je Dukić.
On je naglasio da glavni tužilac Tužilaštva BiH Milorad Barašin i njegov zamjenik Dejvid Švendiman nikada nisu primili predstavnike Saveza logoraša RS i Hrvatske udruge logoraša, koji nisu zadovoljni radom ove pravosudne institucije.
"Kako radi Tužilaštvo BiH najbolje pokazuju izrečene presude po kojima su Srbi dobili 1 117 godina zatvora, Bošnjaci 41, a Hrvati 146 godina. Zato ponavljam da u BiH nema pomirenja i suživota sve dok se otvoreno ne kaže ko je počinio zločin, odnosno dok se ne stvori pravna država BiH", smatra Dukić.
Član Advokatske komore RS advokat iz Banjaluke Nikola Pjević rekao je da se podnesene tužbe uglavnom odnose na naknadu materijalne i nematerijalne štete, zbog pretrpljenih fizičkih i psihičkih bolova i tortura koje su doživjele civilne žrtve tokom zatočeništva u logorima.
"U ovom slučaju, svaki logoraš daje punomoć advokatu da u njegovo ime podnese tužbu. Visina odštetnog zahtjeva zavisi od načina torture koju je preživio zatvorenik, a najčešće se kreće između 50.000 i 60.000 KM po svim osnovama. Sudovi, međutim, ne dodjeljuju više od 10.000 KM po jednom vidu", objasnio je Pjević.
Pjević je naglasio da od ažurnosti suda zavisi kada će podnesene tužbe biti stavljene u proceduru i dodao da prve pozive na raspravu očekuje najkasnije za šest mjeseci.
(Srna, na fotografiji Branislav Dukić)