Ekonomske posljedice prirodne katastrofe koja je u maju pogodila BiH iznose oko četiri milijarde KM, rekao je portparol Delegacije EU u BiH Endi Mekgafi.
"Cilj Brisela jeste da se donatorska konferencija održi prije perioda godišnjih odmora. U toku su pregovori država i međunarodnih institucija u vezi sa donatorskom konferencijom i očekujemo da će ona biti održana u julu", naveo je Mekgafi.
On je najavio da će konačni izvještaj o procjenama potreba za sanaciju nakon poplava u BiH biti završen u naredne dvije sedmice.
Nakon sastanka predstavnika različitih nivoa vlasti u BiH na kojem su predstavljene procjene potreba za sanaciju nakon poplava u BiH, Mekgafi je rekao da se došlo do dobrog dokumenta o tome koliki su uticaji poplava, u čijoj je izradi učestvovalo više od 100 predstavnika institucija BiH, Republike Srpske, Federacije BiH, Brčko distrikta i međunarodnih stručnjaka.
"Treba uraditi dodatne provjere u krajnjoj fazi procjena, što nije osnov toga procesa, a potrebno ih je izvršiti za sektor poljoprivrede, stambenog zbrinjavanja i za samu egzistenciju građana", precizirao je Mekgafi.
Prema njegovim riječima, EU će staviti naglasak na važnost efikasnog i brzog korištenja sredstava za pomoć BiH.
Rikardo Zapata Marti, vođa tima/koordinator za "Procjenu potreba za sanaciju" u ime EU, rekao je da će poplave imati posljedice na makroekonomske pokazatelje BiH, što su procjene domaćih institucija.
"Od prethodne stope rasta bruto društvenog proizvoda /BDP/ od 2,2 odsto doći će do pada na 1,1 odsto do kraja godine", rekao je Mekgafi i dodao da se očekuje niz posljedica, značajan udar na poljoprivredu i veći trgovinski deficit, koji će se vratiti na stopu od 10 odsto BDP-a.
Marti kaže da se očekuje i povećanje fiskalnog deficita na 3,5 odsto BDP-a, što će stvoriti finansijski jaz sa kojim će se vlasti suočiti neizbježno do kraja godine.
Prema njegovim riječima, poplave su dovele do velikih oštećenja infrastrukture, posebno kod kontrole i nadzora rijeka i riječnih tokova, te u oblasti transporta.
"Naš pristup pri izradi procjena štete bio je sektorski, ne prema konkretnim lokacijama. Nemamo podatke koji je sektor najviše pogođen, ali brojevi za FBiH i Republiku Srpsku su približni. Nije moguće govoriti o konkretnoj visini štete u pojedinačnim gradovima", rekao je Marti.
On ističe da je ista metodlogija korištena u svim sektorima i da ona nije ni na koji način povezana sa geografskom distribucijom pomoći.