Kandidat koalicije SNSD-DNS-SP za srpskog člana Predsjedništva BiH Željka Cvijanović smatra da nivo BiH treba da bude dobar servis za sve ono što se dogovore entiteti,a ne mjesto gdje se blokiraju projekti od njihovog strateškog interesa
Cvijanovićeva je u intervjuu Srni naglasila da stranke iz Srpske, kada je u pitanju nastup na nivou BiH, prvenstveno treba da budu svjesne šta je dobro, a šta ne za Republiku Srpsku.
Ona je izrazila zadovoljstvo što je zajednički kandidat koalicije SNSD-DNS-SP, koja je obezbijedila da sistem funkcioniše u teškim vremenima, a u kojoj je "odluka o zajedničkim kandidatima donesena vrlo lako i zajednički za razliku od opozicije koja je teškim mukama dolazila do kandidata i u zadnji minut ih predlagala".
Cvijanovićeva je ocijenila da je potpuno pogrešna interpretacija da Predsjedništvo BiH nema velikih nadležnosti, te da je samo pitanje kako se članovi profilišu i kako vode tu instituciju.
Samo imenovanje ambasadora, kaže ona, je važno pitanje koje zahtijeva mnogo konsenzusa među članovima Predsjedništva BiH, ali je najvažnije da ambasadori moraju da znaju da u tom procesu ne mogu da promovišu BiH i dešavanja u njoj na pogrešan način, odnosno da ne mogu da rade protiv nekoga u BiH.
"Svakom član Predsjedništva je na raspolaganju cijeli niz mehanizama koji omogućavaju da zaštite narod koji predstavljaju i entitet iz kojeg dolaze od odluke koja bi bila pogubna i štetna za taj narod ili entitet", rekla je Cvijanovićeva.
Ona je naglasila da je druga dimenzija uloge člana Predsjedništva BiH da se proaktivno dođe do odluka koje će biti dobre za sve ili bar da, ukoliko su dobre za jedan narod, nisu štetne za druga dva naroda.
"Treća dimenzija Predsjedništva BiH je da morate da postignete konsenzus da biste mogli da komunicirate prema spoljnjem svijetu i da radite svakodnevni posao. To je svakako domen na kojem se mora još raditi i što treba da bude princip rada u Predsjedništvu BiH", ocijenila je Cvijanovićeva.
Prema njenim riječima, Predsjedništvo ima veoma važnu ulogu kad je u pitanju budžet institucija BiH, posebno imajući u vidu "da se u BiH pogrešno troši novac na nešto što suštinski nije prioritet, dok su životni prioriteti stavljeni u drugi plan".
"Jedna glomazna administracija u BiH pojede veoma puno novca umjesto da je taj novac slobodan da se plasira u privredu, da se stavi na raspolaganje svim kategorijama stanovništva. Time se ne napadaju institucije, to je samo pokušaj da se političkim porukama doprinese da se dođe do racionalnije situacije za život u BiH", rekla je Cvijanovićeva.
Govoreći o ustavnim promjenama, Cvijanovićeva je rekla da su one stvar unutrašnjeg dogovora. "Da bi se one desile neophodan je konsenzus tri naroda i dva entiteta", rekla je Cvijanovićeva, dodavši da očekuje inicijative u vezi sa tim pitanjem, ali da u njima ne bi trebalo da bude pritisaka.
"Ustavne promjene treba da budu proizvod domaćih nastojanja i svijesti da su one zaista potrebne", istakla je Cvijanovićeva.
Što se tiče trećeg entiteta u Srpskoj, Cvijanovićeva je rekla da je u tom smislu Republika Srpska neupitna. "Svako ima pravo da definiše treći entitet u BiH kao svoj politički cilj, ali da istovremeno i Srpska ima pravo da kaže 'da' trećem entitetu, ali ne na štetu Republike Srpske", istakla je Cvijanovićeva.
Ona je izrazila žaljenje što je BiH, zbog nepostojanja političke volje u Sarajevu, propustila dobru priliku da definiše mehanizam koordinacije, jer on, kako je istakla, prevazilazi potrebe samog evropskog puta i govori o opstojnosti BiH.
"To znači da možete da stavite u punu funkciju svaki nivo vlasti, a da jedan prema drugom budu usklađeni i koordinisani za sve ono što treba raditi na evropskom putu. To doživljavam kao nešto daleko važnije za BiH, od onog što je sam njen put ka EU", rekla je Cvijanovićeva, koja je aktuelni premijer Republike Srpske.
Osvrćući se na protekli mandat na poziciji premijera, Cvijanovićeva je naglasila da je zadovoljna činjenicom da je Vlada Republike Srpske u prethodnom periodu uspjela da održi stabilnost cjelokupnog sistema, posebno imajući u vidu svjetsku ekonomsku krizu i poplave koje su zadesile Srpsku.
"U centru svega toga je budžet koji je redovno izvršavao sve svoje obaveze, iako smo koristili instrumente zaduženja kako to rade i druge zemlje. Priča o prezaduženosti Srpske apsolutno ne stoji. Odgovor opoziciji na pitanje o zaduženju bi bio da su oni napravili zaduženje od 1,4 milijarde KM, a da je zaduženje u mandatu SNSD-a do 700 miliona KM", naglasila je Cvijanovićeva u intervjuu za Srnu.
Ona je dodala da su u prethodnom periodu sve institucije u Srpskoj funkcionisale bez problema, nijedna školska godina nije kasnila kako je to ranije bivalo, a svaka grupacija u društvu je ispoštovana i u smislu ispunjavanja njihovih zahtjeva i donošenja odluka kroz dijalog.
"Sa sindikatom smo dogovorili povećanje plata, a sa penzionerima smo došli do toga da povećamo penzije nakon mnogo godina, Namjeravamo da idemo i na dodatno usklađivanje i novo povećanje penzija. Sa boračkom populacijom smo dogovorili da se ove godine finalizuje program stambenog zbrinjavanja za 5.606 korisnika ovog prava, pa čak i da se dodatna sredstva izdvoje za ove nemjene, a sa poslodavcima je projektovan cijeli set mjera za rasterećenje privrede", rekla je Cvijanovićeva.
Ona je izrazila zadovoljstvo što je zajednički kandidat koalicije SNSD-DNS-SP, koja je obezbijedila da sistem funkcioniše u teškim vremenima, a u kojoj je "odluka o zajedničkim kandidatima donesena vrlo lako i zajednički za razliku od opozicije koja je teškim mukama dolazila do kandidata i u zadnji minut ih predlagala".
Cvijanovićeva je ocijenila da je potpuno pogrešna interpretacija da Predsjedništvo BiH nema velikih nadležnosti, te da je samo pitanje kako se članovi profilišu i kako vode tu instituciju.
Samo imenovanje ambasadora, kaže ona, je važno pitanje koje zahtijeva mnogo konsenzusa među članovima Predsjedništva BiH, ali je najvažnije da ambasadori moraju da znaju da u tom procesu ne mogu da promovišu BiH i dešavanja u njoj na pogrešan način, odnosno da ne mogu da rade protiv nekoga u BiH.
"Svakom član Predsjedništva je na raspolaganju cijeli niz mehanizama koji omogućavaju da zaštite narod koji predstavljaju i entitet iz kojeg dolaze od odluke koja bi bila pogubna i štetna za taj narod ili entitet", rekla je Cvijanovićeva.
Ona je naglasila da je druga dimenzija uloge člana Predsjedništva BiH da se proaktivno dođe do odluka koje će biti dobre za sve ili bar da, ukoliko su dobre za jedan narod, nisu štetne za druga dva naroda.
"Treća dimenzija Predsjedništva BiH je da morate da postignete konsenzus da biste mogli da komunicirate prema spoljnjem svijetu i da radite svakodnevni posao. To je svakako domen na kojem se mora još raditi i što treba da bude princip rada u Predsjedništvu BiH", ocijenila je Cvijanovićeva.
Prema njenim riječima, Predsjedništvo ima veoma važnu ulogu kad je u pitanju budžet institucija BiH, posebno imajući u vidu "da se u BiH pogrešno troši novac na nešto što suštinski nije prioritet, dok su životni prioriteti stavljeni u drugi plan".
"Jedna glomazna administracija u BiH pojede veoma puno novca umjesto da je taj novac slobodan da se plasira u privredu, da se stavi na raspolaganje svim kategorijama stanovništva. Time se ne napadaju institucije, to je samo pokušaj da se političkim porukama doprinese da se dođe do racionalnije situacije za život u BiH", rekla je Cvijanovićeva.
Govoreći o ustavnim promjenama, Cvijanovićeva je rekla da su one stvar unutrašnjeg dogovora. "Da bi se one desile neophodan je konsenzus tri naroda i dva entiteta", rekla je Cvijanovićeva, dodavši da očekuje inicijative u vezi sa tim pitanjem, ali da u njima ne bi trebalo da bude pritisaka.
"Ustavne promjene treba da budu proizvod domaćih nastojanja i svijesti da su one zaista potrebne", istakla je Cvijanovićeva.
Što se tiče trećeg entiteta u Srpskoj, Cvijanovićeva je rekla da je u tom smislu Republika Srpska neupitna. "Svako ima pravo da definiše treći entitet u BiH kao svoj politički cilj, ali da istovremeno i Srpska ima pravo da kaže 'da' trećem entitetu, ali ne na štetu Republike Srpske", istakla je Cvijanovićeva.
Ona je izrazila žaljenje što je BiH, zbog nepostojanja političke volje u Sarajevu, propustila dobru priliku da definiše mehanizam koordinacije, jer on, kako je istakla, prevazilazi potrebe samog evropskog puta i govori o opstojnosti BiH.
"To znači da možete da stavite u punu funkciju svaki nivo vlasti, a da jedan prema drugom budu usklađeni i koordinisani za sve ono što treba raditi na evropskom putu. To doživljavam kao nešto daleko važnije za BiH, od onog što je sam njen put ka EU", rekla je Cvijanovićeva, koja je aktuelni premijer Republike Srpske.
Osvrćući se na protekli mandat na poziciji premijera, Cvijanovićeva je naglasila da je zadovoljna činjenicom da je Vlada Republike Srpske u prethodnom periodu uspjela da održi stabilnost cjelokupnog sistema, posebno imajući u vidu svjetsku ekonomsku krizu i poplave koje su zadesile Srpsku.
"U centru svega toga je budžet koji je redovno izvršavao sve svoje obaveze, iako smo koristili instrumente zaduženja kako to rade i druge zemlje. Priča o prezaduženosti Srpske apsolutno ne stoji. Odgovor opoziciji na pitanje o zaduženju bi bio da su oni napravili zaduženje od 1,4 milijarde KM, a da je zaduženje u mandatu SNSD-a do 700 miliona KM", naglasila je Cvijanovićeva u intervjuu za Srnu.
Ona je dodala da su u prethodnom periodu sve institucije u Srpskoj funkcionisale bez problema, nijedna školska godina nije kasnila kako je to ranije bivalo, a svaka grupacija u društvu je ispoštovana i u smislu ispunjavanja njihovih zahtjeva i donošenja odluka kroz dijalog.
"Sa sindikatom smo dogovorili povećanje plata, a sa penzionerima smo došli do toga da povećamo penzije nakon mnogo godina, Namjeravamo da idemo i na dodatno usklađivanje i novo povećanje penzija. Sa boračkom populacijom smo dogovorili da se ove godine finalizuje program stambenog zbrinjavanja za 5.606 korisnika ovog prava, pa čak i da se dodatna sredstva izdvoje za ove nemjene, a sa poslodavcima je projektovan cijeli set mjera za rasterećenje privrede", rekla je Cvijanovićeva.
