Najviši politički zvaničnici poručili na komemoraciji stradalim Bošnjacima u Potočarima, da su istina i pravda jedini put ka miru i pomirenju.
U Potočarima kod Srebrenice je obilježena 14. godišnjica stradanja Bošnjaka ubijenih u julu 1995. godine u akciji tadašnje vojske RS.
U nedjelju je sahranjeno još 534 identifikovana tijela srebreničkih Bošnjaka.
Među najmlađim žrtvama koje su ove godine ukopane su tri mladića koji su na dan ubistva imali po 14 godina.
Komemoraciji u Potočarima je prisustvovalo oko 30.000 ljudi, među kojima članovi diplopmatskog kora u BiH, predstavnici međunarodne zajednice, zvaničnici BiH, nevladine organizacije iz Srbije, ali i brojni posjetioci iz cijelog svijeta.
Ovaj skup je obezbjeđivalo više od 1.000 policajaca MUP RS i Federacije BiH, kao i pripadnika policijske Agencije za istrage i zaštitu.
Odlukom vlade Federacije BiH u tom entitetu je proglašen dan žalosti, kojim se obilježava dan sjećanja na srebreničke žrtve.
Najviši politički zvaničnici poručili na komemoraciji stradalim Bošnjacima u Potočarima, da su istina i pravda jedini put ka miru i pomirenju.
Visoki predstavnik u BiH Valentin Incko rekao je da su put ka miru istina i pravda, a ne osveta, te istakao da se mora učiniti sve da se mržnja zaustavi.
"Pravda je ta koja će ugasiti mržnju i ona će spriječiti sijače zla. Zbog toga moramo da uradimo sve što je u našoj moći da u BiH izgradimo društvo u kojem će se poštovati zakoni, koje će štititi svoje građane i osigurati njihovu fizičku bezbjednost, dostojanstvo i slobodu", rekao je Incko.
Član Predsjedništva BiH Haris Silajdžić rekao je u Potočarima da je ovaj skup potvrda da Srebrenica nikada neće biti zaboravljena, te poruka da se greške ne smiju ponavljati.
On je naveo da se nepravda ne može ispraviti mjerama i rješenjima koja ne osiguravaju minimum ljudskih prava zagarantovanih Dejtonskim mirovnim sporazumom.
"Neprovođenje ključnih elemenata Dejtona potvrđuju stotine hiljada naših građana, koji su, ne svojom voljom, rasuti po cijelom svijetu. Svi smo dužni raditi na tome da svi građani naše zemlje, bez bilo kakve razlike, uživaju u miru stabilnosti i prosperitetu, ali to nije moguće bez minimuma pravde", naveo je Silajdžić.
Poručio je susjednim zemljama, a posebno Srbiji, da BiH želi dobre odnose, ali da to nije moguće potpuno ostvariti sve dok Srbija ne prizna odgovornost za zločine.
"Priznanje nije znak slabosti, nego snage i zrelosti. Istina i pravda nisu neprijatelji mira. Upravo na njima su utemeljeni mir i stabilnost. Bez obzira na sve, siguran sam da će prave evropske vrijednosti pasti i u BiH na pravo tlo", ocijenio je Silajdžić.
Načelnik opštine Srebrenica Osman Suljić zatražio je da se počinioci srebreničkog zločina brže procesuiraju i adekvatno kazne kako bi pravda bila zadovoljena, a istina spoznala.
Tako bi se, rekao je , otvorila vrata za intenzivniji proces pomirenja na ovim prostorima, a Srebrenica postala “simbol mira, prosperiteta, sigurne i stabilne budućnosti.”
Dodao je da Srebreničani žele da njihova lokalna zajednica bude istinski multietnička i funkcionalna opština u kojoj će se poštovati ljudska prava i biti dovoljno mjesta za sve.
Ambasador SAD u BiH Čarls Ingliš podržao je inicijativu na izgradnji svjetlije budućnosti Srebrenice.
"To mora da uključuje potpuni prikaz zločina koji se dogodio ovdje i njegovu indentifikaciju, kao i procesuiranje onih koji su ovdje počinili genocid. Ali, traženje pravde mora da uključuje istinsku i potpunu obnovu ove nekada multietničke opštine, obnovu zasnovanu na nadi u bolju budućnost za sve njene građane", rekao je Ingliš.
U delegaciji vlade RS je izaslanik premijera Miladin Dragičević i ministar za izbjegla i raseljena lica Omer Branković, koji su među prvima položili vijenac na spomen obilježje.
Gluhaković je rekao novinarima da je želja Vlade RS da na ovim prostorima zavlada definitivan mir i da se svi okrenu jačanju ekonomije i stvaranju boljih uslova za život svih u BiH, a posebno djece.
Obilježavanju 14. godišnjice stradanja Bošnjaka na području Srebrenice i ove godine je prethodio marš mira, kojim su više od dvije hiljade bošnjaka prepješačili put, kojim su se 1995. godine iz Srebrenice izvlačili Bošnjaci.
Povodom godišnjice stradanja bošnjaka u Srebrenici, oglasili su se i predsjednik i premijer Srbije Boris Tadić i Mirko Cvetković .
Prije 14 godina, 6. jula snage Vojske Republike krenule su u obračun sa muslimanskom Armijom, a borbe su trajale do 11. jula kada je genaral Ratko Mladić ušao u Srebrenicu.
Cilj srpskih snaga porvobitno je bio presijecanje koridora prema Žepi kako bi spriječile doturanje oružja u Srebrenicu koja je formalno bila proglašena zonom pod zaštitom UN, a zapravo nije demilitarizovana.
Iz te zone muslimanske snage su neprekidno napadale srpska sela, spaljivale i pljačkane kuće i ubijale srpske civile.
Kako nije bilo jačeg otpora muslimanske armije, general Mladić je odlučio da 9. jula krene u novi napad i zauzme cijelu enklavu.
Muslimanske snage sa komandantom Naserom Orićem napustile su grad ranije, a poslije ulaska srpske Vojske ostaci ovih snaga pokušali su da se kroz šume probiju do Tuzle.
U borbama je izginulo oko 1.500 pripadnika muslimanske Armije u nastojanju da probije srpski obruč oko Srebrenice, a više od 4.000 je zarobljeno, odvedeno na sabirna mjesta i kasnije pobijeno, dok je oko oko 30.000 stanovnika koji su izbjegli u kamp holandskog bataljona u Potočarima za dva dana evakuisano.
U Memorijalnom centru u Potočarima ukupno je sahranjeno 3.749 identifikovanih osoba.
(agencije / MONDO)
