Sudsko vijeće Haškog tribunala naložilo je tužilaštvu da predloži način za smanjenje obima optužnice protiv Radovana Karadžića.
Karadžić je u dvije tačke optužen za genocid nad nesrbima u Srebrenici i još 11 bosanskih opština, a u preostalih devet tačaka za progon, istrebljenje, ubistva, deportaciju, nehumana djela, terorisanje i nezakonite napade na civile i uzimanje međunarodnih talaca tokom rata u BiH 1992-95. godine.
Sudsko vijeće Haškog tribunala naložilo je tužilaštvu da predloži način za smanjenje obima optužnice protiv bivšeg predsednika Republike Srpske Radovana Karadžića, da bi suđenje koje bi trebalo da počne u septembru, bilo brzo i efikasno.
Podsjećajući na svoju dužnost da obezbjedi brzo i efikasno suđenje, vijeće predsjedavajućeg Ijana Bonomija naložilo je tužiocima u četvrtak da "razmotre koje od tačaka optužnice bi mogle biti uklonjene... i koja bi mjesta zločina mogla biti izostavljena iz dokaznog postupka".
Tužilaštvo, pri tom, mora uzeti u obzir da mjesta zločina o kojima bude izvodilo dokaze, budu reprezentativna za krivična djela navedena u optužnici.
"Mišljenje je sudskog vijeća da je sada vrijeme da Tužilaštvo ozbiljno razmotri ovo pitanje, imajući u vidu načine na koje bi obim optužnice, kao i suđenja, mogao biti smanjen", piše u nalogu sudija.
Vijeće sudije Bonomija je naznačilo da će, ako tužioci to ne učine, samo odrediti o kojim će navodima optužnice saslušati dokaze, vodeći računa da oni budu reprezentativni.
Na statusnoj konferenciji sudija Bonomi je rekao da bi "veličina predmeta mogla biti takva da se moraju preduzeti koraci za ograničavanje dokaznog postupka optužbe".
Prihvatajući da je to neophodno, tužilac Alan Tiger sugerisao je da je pravi način za smanjivanje obima postupka uvođenje u spis pisanih izjava svjedoka optužbe.
Tiger je zatražio da sudsko vijeće produži rok za odgovor Tužilaštva, koji ističe 14. avgusta. Sudija Bonomi odgovorio je da će vijeće razmotriti taj zahtjev.
Karadžić: Srebrenica je mit!
Bivši predsjednik RS je na statusnoj konferenciji rekao da je tvrdnja da je Vojska RS u julu 1995. ubila oko 8.000 srebreničkih muslimana "mit zasnovan na pogrešnim činjenicama".
Karadžić je rekao da je u Srebrenici strijeljano "nekoliko stotina, a ne hiljada ratnih zarobljenika", prenose beogradski mediji.
"Sve u vezi sa Srebrenicom što je do sada predstavljeno je pogrešno... Mi smo uvjereni da se tu radi o višestrukom pretjerivanju i želimo da se utvrdi ko je stvarno stradao... Apsolutno je sve sporno", rekao je Karadžić.
On tvrdi da se "i sada pojavljuju živi ljudi čija su imena na spomenicima", da su "hiljade ljudi koji su na spiskovima žrtava glasali na prvim izborima u BiH" poslije rata, i da su kao žrtve masovnog ubistva u Srebrenici navedeni poginuli u sukobima 1992. do 1993. godine, i poginuli u "velikim borbama poslije oslobođenja Srebrenice" jula 1995. godine.
Karadžić tvrdi da se "premještaju groblja i sahranjuju u Srebrenici, da bi se povećao broj žrtava".
"Mi tražimo da se utvrdi da li je neko poginuo 1992. ili 1995. godine i da li je poginuo u borbi ili je bila egzekucija... Znamo da je bilo nekoliko stotina, a ne hiljada, vezanih ratnih zarobljenika, koji su bili streljani...", rekao je Karadžić.
Karadžić je zatražio da mu Tužilaštvo dostavi sve DNK materijale na osnovu kojih je utvrđivan identitet žrtava u Srebrenici, da bi ih eksperti odbrane provjerili.
"Odbrana obećava da će na identifikaciji i broju žrtava doći do najvećeg iznenađenja na ovom suđenju", rekao je Karadžić.
On je najavio da će odbrana tokom procesa iznijeti "istinsku listu žrtava koja će se razlikovati u hiljadama od onog što se sada misli".
Prema njegovim riječima, posljednji je trenutak za utvrđivanje istine o Srebrenici u interesu srpskog i muslimanskog naroda, pomirenja, BiH i Evrope.
"Stvaranje mita o Srebrenici na netačnim činjenicama može se okrenuti i protiv Evrope, jer može izazvati bijes nekih elemenata i usmjeriti ga protiv Evrope", rekao je Karadžić.
Tužilac Hildegard Erc - Reclaf rekla je da je "iznenađena" Karadžićevim zahtjevom da mu se dostavi sav DNK materijal, jer optužnica nije zasnovana na identitetu pojedinačnih žrtava, već na tome što su one u velikom broju nađene u masovnim grobnicama.
Navodeći da je optužba vjerovala da nije sporno da su nađena tijela iz Srebrenice, Erc- Reclaf je rekla da je iznenađena što Karadžić, "kako izgleda, i to osporava".
Karadžić je uzvratio da se "ne može zaključivati na osnovu broja tijela" i ukazao da je do sada "pronađeno" oko 2.500 žrtava, a da haško tužilaštvo "pominje broj od 8.000" ubijenih.
Optužnica tereti Karadžića, osim genocida u Srebrenici i za genocid i zločini protiv čovječnosti nad muslimanima i Hrvatima u više drugih opština u BiH, te uzimanje međunarodnih talaca.
Karadžića su uhapsile vlasti Srbije 21. jula prošle godine, a u prvom pojavljivanju pred sudijom Tribunala, krajem jula i krajem avgusta, on je odbio da se izjasni o krivici, poslije čega je sudija Bonomi, u skladu sa pravilima, u spis uveo da se optuženi ne osjeća krivim.
(MONDO/Agencije)