U odnosu na broj stanovnika, BiH ima osam puta više sudija nego Engleska, četiri puta više od Danske, a dvostruko više nego Švedska, Norveška, Francuska, Italija i Turska!
"Komisija Savjeta Evrope objavljuje svake dve godine Izvještaj o evaluaciji evropskih pravosudnih sistema, sa podacima o radu pravosuđa u 45 država. Posljednje izdanje je objavljeno 2014. godine. Prema tom izvještaju, u državama Savjeta Evrope u prosjeku je bio 21 sudija na 100.000 stanovnika. U BiH je 25,1 sudija na 100.000 stanovnika, dok ih je 47 u Sloveniji, 45,3 u Hrvatskoj, 42 u Crnoj Gori, 40,5 u Srbiji i 32,4 u Makedoniji. Komisija naglašava da podaci o pravosudnim sistemima treba da se upoređuju tako što će se za komparaciju odabrati države prema karakteristikama njihovih pravosudnih sistema, pravnoj tradiciji, veličini teritorije, broju stanovnika, visini BDP-a i prosječne plate", objasnili su u Visokom sudskom i tužilačkom savjetu BiH (VSTS).
Prosječna godišnja bruto zarada sudija u BiH je oko 82.000 KM, što nije među najvišim u Evropi, ali jeste kada se uzmu u obzir prosječne plate stanovništva, zaključuje se iz izvještaja Savjeta Evrope. Rekordne plate od 600.000 KM godišnje imaju sudije u Švajcarskoj, te više od 500.000 KM u Engleskoj, dok najmanje primaju sudije u Moldaviji, Jermeniji i Albaniji, gdje su zarade u visini prosječne plate stanovništva. Bruto plate sudija u BiH preko pet puta veće su od prosječne bh. plate, dok je prosječni odnos u evropskim zemljama oko 3,5.
Ipak, mnoge zemlje Evrope imaju dužu pravnu tradiciju nego BiH, te veći BDP i prosječne plate, kao i znatno bolje rezultate u pravosuđu, imajući u vidu, recimo, broj nerješenih predmeta kod njih i kod nas. Međutim, ove države to postižu sa neuporedivo manjim brojem sudija i tužilaca. Tako je, na primjer, u Engleskoj svega 3,3 sudija na 100.000 stanovnika, u Danskoj je taj omjer 6,6, u Norveškoj 11, Finskoj 18,1, te u Njemačkoj 24,7.
Takođe, primjetno je da se u BiH broj delilaca pravde povećava iz godine u godinu, s obzirom na činjenicu da je odnos broja sudija prema broju stanovnika u izvještaju prije dvije godine bio 24,4.
Trenutno u pravosudnim institucijama u BiH rade 1.563 osobe na raznim pozicijama, od čega je 21 glavni tužilac, 31 zamjenik glavnog tužioca, 74 predsjednika sudova, 101 stručni saradnik, 111 dodatnih sudija, 308 tužilaca i 917 sudija.
Međutim, u VSTS-u tvrde da ovo nije dovoljan broj, te da je predviđeno da u bh. pravosudnim institucijama radi ukupno 1.689 osoba.
"Veliki broj sudova u BiH, zbog nedostatka sredstava u budžetu, nema popunjena sva sistematizovana mjesta, što značajno otežava njihov rad i utiče na brzinu rješavanja starih predmeta", ocjenjuju u VSTS-u.
Prema mišljenju advokata Aleksandra Sajića, predsjednika Odbora za pravosuđe u Pokretu "Pozitivna Srpska", najveći uzrok neefikasnosti domaćeg pravosuđa nije u broju sudija, nego u lošem zakonodavstvu.
"Recimo, u izvršnom postupku nama ni deset puta više sudija ne bi pomoglo da budemo efikasniji. Takođe, efikasnost pojedinih sudova drastično se razlikuje. Imamo Osnovni sud Banjaluka sa optimalnim brojem sudija, od kojeg se u građanskom pravu ne može ni tražiti veća efikasnost, jer se u roku od godinu dana od podnošenja tužbe zakaže ročište i održi glavna rasprava. Sa druge strane, imamo neke privredne sudove gdje je stanje veoma loše, a ako tamo podnesemo istu vrstu tužbe, potrebno je pet godina da zakažu pripremno ročište", istakao je Sajić.
