Klizištima najviše zahvaćene sjeverni i sjeveroistočni dijelovi RS - opštine Lopare, Ugljevik, Zvornik, Bratunac, Doboj, Banjaluka, Čelinac, Kotor Varoš, Višegrad i Foča
Direktor Republičkog zavoda za geološka istraživanja "Geozavod" Dragan Mitrović rekao je Srni da su geološki sastav, nagib terena, padavine, seizmološke karakteristike terena i neplanska gradnja glavni parametri zbog kojih su sjeverni i sjeveroistočni dijelovi Republike Srpske najviše zahvaćeni klizištima.
Nestabilnost prostora naročito se javlja u uslovima enormnih padavina. "To su prostori opština Lopare, Ugljevik, Zvornik, Bratunac, Doboj, Banjaluka, Čelinac, Kotor Varoš, Višegrad, Foča", rekao je Mitrović.
On je naveo da je u Boškovićima u posljednje vrijeme registrovano najveće klizište. "Više od 35 stambenih objekata, putne, elektro i vodovodne infrastrukture, groblje, crkva i ostali objekti su najvećim dijelom oštećeni ili potpuno uništeni", naveo je Mitrović.
Prema njegovim riječima, veliki broj aktiviranih klizišta je i na području opštine Lopare, gdje je djelimično ili potpuno uništen veliki broj stambenih objekata, puteva, vodovoda, električnih vodova.
Mitrović je naveo da je prošle godine u Loparama i Zvorniku aktiviran najveći broj klizišta, ali da nisu sva registrovana, te smatra da je neophodno da ta klizišta budu trajno sanirana.
"Uglavnom su vršene interventne sanacije na najugroženijim infrastrukturnim objektima, najčešće putevima, vodovodima, stubovima dalekovoda...", kaže Mitrović.
Kao razloge zbog kojih nije urađena trajna sanacija klizišta, Mitrović je naveo nedostatak projektne dokumentacije i finansijskih sredstava, te lošu naviku lokalnih zajednica da za ovakve vidove prirodnih nesreća izdvajaju sredstva iz budžeta.
"Opštine koje su finansijski bolje stajale, mada je takvih malo, ulagale su u interventna, privremena saniranja klizišta. Međutim, ovim prirodnim nepogodama ugrožene su uglavnom opštine koje spadaju u red nerazvijenih", rekao je Mitrović.
Zavod za geološka istraživanja radi na izradi "Katastra klizišta Republike Srpske", što će biti baza podataka o klizištima.
Stručnjaci Zavoda su 2014. godine u velikom broju opština pomagali centrima civilne zaštite u evidentiranju, davanju prijedloga interventnih, trajnih i preventivnih mjera sanacije klizišta.
Mitrović je istakao da veliki značaj ima učešće "Geozavoda" na projektu "Upravljanje rizicima od klizišta u BiH" u Razvojnom programu UN (UNDP).
"Cilj projekta je povećanje otpornosti lokalnih zajednica, kako bi se smanjio rizik od klizišta. Time se doprinosi bezbjednosti stanovništva i infrastrukture, kao i održivosti ulaganja u razvoj i oporavak", rekao je Mitrović.
On je napomenuo da je cilj i da se u lokalnim zajednicama poboljšaju kapaciteti za upravljanje rizicima od klizišta, koja se mogu dogoditi.