Grad Banjaluka pokrenuo je pilot-projekat uvođenja školskih uniformi za 300 đaka u dvije škole, ali Ministarstvo prosvjete RS još nije dalo saglasnost. Iz resornog ministarstva ukazuju na to da je ostalo mnogo nerazjašnjenih pitanja o samoj realizaciji.
Ideja projekta, koji je dio šire kampanje "Generacija bistre glave", predviđa da osnovni set uniformi nabavlja lokalna zajednica, dok bi roditelji imali mogućnost kupovine dodatnih komada. Glavni cilj je, kako je između ostalog ranije navedeno, vraćanje fokusa na znanje i vrijednosti, umjesto na materijalni status učenika.
Prema navodima nadležnih iz Gradske uprave, uniforma je rađena zajedno sa roditeljima i stručnjacima, a vodilo se računa da bude u tegetplavoj i bijeloj boji, po uzoru na zmijanjski vez, kako bi bila prepoznatljiva.
S druge strane, iz Ministarstva prosvjete i kulture RS ističu da su zatražili dodatna pojašnjenja o načinu izbora škola, finansiranju, izgledu uniformi, ali i metodologiji praćenja cijelog projekta. Prema važećem zakonu, uvođenje uniformi nije obavezno, već je prepušteno dogovoru škola, roditelja i učenika, što Ministarstvo u pravilu ne osporava ukoliko postoji opšti konsenzus.
Mondo posjeća da je u nekoliko navrata imao teme vezane za uvođenje školskih uniformi u obrazovni sistem. Rasprave u javnosti da li đaci treba da nose unikatnu školsku garderodbu traju već duže vrijeme. Dok jedni smatraju da bi ovakav kodeks oblačenja imao mnoge benefite, drugi su mišljenja da nekadašnji simbol prepoznatljivosti školaraca treba da ostane u prošlosti.
Iz resornog ministarstva su naš portal istakli da je praksa uvođenja školskih uniformi dosta rijetka.
"U okviru nastavnog predmeta Demokratija i ljudska prava, odnosno projekta "Ja, građanin" učenici su evidentirali određene potrebe u svojoj školi. U skladu sa tim imali smo nekoliko pitanja učenika o uvođenju školskih uniformi i kao konačni rezulatat takve inicijative, u neke škole je uvedena obaveza nošenja školskih uniformi", naveli su ranije iz resornog ministarstva.
Iskustva iz prošlosti: Primjer Gornjih Podgradaca
Rasprava o uniformama u Republici Srpskoj traje godinama, a praktični primjeri su rijetki. Jedan od najdugovječnijih bio je u Osnovnoj školi "Mladen Stojanović" u Gornjim Podgracima kod Gradiške. Ova ustanova je skoro deset godina primjenjivala kodeks oblačenja, ali je sa tom praksom prestala od školske 2022/2023. godine dolaskom novog rukovodstva.
"Imali smo pozitivna iskustva. Glavni razlog bio je prikrivanje socijalnih razlika i razvijanje osjećaja pripadnosti grupi", prisjetio se bivši direktor Miladin Branković, uz napomenu da je cijena kompleta tada iznosila simboličnih 20 KM.
Između socijalne jednakosti i "unutrašnje uniforme"
Stručnjaci smatraju da škola, uz porodicu, mora biti ključni faktor socijalizacije. Sociolog Vladimir Vasić ističe da je uvođenje uniformi "mač sa dvije oštrice". S jedne strane, to bi moglo smanjiti vidljivu klasnu podijeljenost i spriječiti neprimjereno oblačenje ili isticanje destruktivnih natpisa na odjeći.
"Uvođenje uniforme bi djeci vratilo status koji im pripada – da su djeca. To bi gušilo individualizam i egoizam, a jačalo osjećaj pripadnosti zajednici", smatra Vasić.
Ipak, on upozorava i na drugu stranu medalje – djecu ne treba učiti da je svijet besklasan ako to u realnosti nije.
"Bojim se da djeca na vrijeme neće spoznati lekciju da nismo svi isti, ali da je najvažnije da shvate da ono što je spolja ne manifestuje ono iznutra. Učimo djecu da je važnija unutrašnja uniforma", zaključuje Vasić.
Dok istraživanja pokazuju da uniforme mogu pozitivno uticati na disciplinu i ocjene, javnost kod nas ostaje podijeljena. Dok jedni u tome vide povratak digniteta obrazovnom sistemu, drugi smatraju da se problemi "iznutra" ne mogu riješiti uređivanjem spoljašnjosti.
Mondo je anketirao pratioce naše fejsbuk stranice gdje smo upitali korisnike ove društvene mreže da li bi podržali ideju da se školske uniforme vrate u škole. Reakcije ljudi i njihovi komentari su dostupni ispod teksta.
