Član Komisije za državnu imovinu BiH iz RS kaže da je OHR-ova odluka da obavi popis najgrublji napad na RS i pravni integritet cijele BiH.
Dragan Spasojević smatra da se iza formulacije OHR-a da će obaviti ''tehnički popis državne imovine'' krije plan za otimanje imovine od entiteta.
Spasojević je rekao da je OHR-ova odluka da obavi popis najgrublji napad na RS i pravni integritet cijele BiH, jer bi to mogao biti uvod u oduzimanje prava nad cjelokupnom entitetskom imovinom i njeno prenošenje na institucije BiH.
On je dodao da je OHR najavio da će taj popis služiti kao osnova za buduću raspodjelu imovine, čime sebi uzima za pravo da širi pojam državne imovine.
''Uvjeren sam da je ovo najopasniji napad na RS i ustavno-pravni sistem BiH i posljedice mogu biti nesagledive'', izjavio je Spasojević za ''Pres'' .
On smatra da bi prenošenje imovine entiteta na zajedničke institucije značio pristanak na smanjivanje teritorije RS, koja je ionako umanjena arbitražnim odlukama za Brčko i Dobrinju i već godinama je ispod 49 odsto dogovorenih u Dejtonu.
Član ove komisije iz Federacije BiH Adnan Delić smatra da su neprihvatljivi zahtjevi članova Komisije iz RS da se imovina popiše od 2005. godine, zato što bi udovoljavanje tim zahtjevima značilo legalizaciju ''nezakonitog prometa državne imovine koja je rasprodavana u oba entiteta do zabrane prodaje''.
On smatra da knjiženje imovine na BiH ne bi narušio Dejtonski sporazum.
Delić je rekao da će tokom popisa sigurno biti otkrivene malverzacije i da to treba da bude predmet krivičnog ognjenja.
''Moraju se goniti svi oni koji su popreko prodavali. Istovremeno, vlade entiteta bi morale obeštetiti kupce državne imovine kojima bi ona bila oduzeta ako se proglasi imovinom BiH'', naveo je Delić.
Visoki predstavnik u BiH Valentin Incko pokrenuo je u srijedu, 12. avgusta, proces u okviru koga će OHR prikupiti popis nekretnina nad kojima je 31. decembra 1991. godine pravo raspolaganja ili upravljanja imala bivša Socijalistička Republika BiH, te nekretnina koje su na BiH prenesene kao rezultat međunarodnog sporazuma o sukcesiji bivše SFRJ.
OHR će prikupiti podatke iz svake od 48 zemljišno-knjižnih kancelarija u BiH, a kada budu prikupljene sve potrebne informacije, dostaviće izvještaj Savjetu ministara i entitetskim premijerima, koji onda moraju odlučiti o tome kako će raspodijeliti imovinu putem sporazuma Savjeta ministara BiH i entitetskih vlada. (Srna)