Prvi zamjenik visokog predstavnika u BiH Rafi Gregorijan tvrdi da državna imovina Dejtonskim sporazumom nije dodijeljena entitetima u BiH.
Ovaj stav on pojašnjava tvrdnjom da je državna imovina dio pravnog naslijeđa prenesenog sa Socijalističke Republike BiH na Republiku BiH koju su priznale Ujedinjene nacije, te na BiH, u skladu sa članom 1. Ustava BiH i sa aneksom 4. Dejtonskog mirovnog sporazuma.
"Ustav predstavlja osnovu za suverenitet države i njenu dvoentitetsku strukturu. Prema tome, dovođenje u pitanje pravnog nasljeđa iz člana 1. Ustava BiH slično je dovođenju u pitanje činjenice da je BiH država koja se sastoji od dva entiteta. Suprotno nekim tvrdnjama, Dejtonom i aneksom 4. državna imovina nije dodijeljena entitetima", piše Gregorijan u autorskom tekstu za "Glas Srpske".
On najavljuje da će popis imovine koji u BiH namjerava da provede OHR biti zaista samo popis, rutinsko i tehničko pitanje.
"OHR neće odlučivati o tome šta je u čijem vlasništvu. O tome će odlučivati organi vlasti u BiH", kaže Gregorijan.
Prema njegovom objašnjenju, državnu imovinu najvećim dijelom čini vojna imovina, kasarne i neke vladine zgrade i ljetne rezidencije koje su u bivšem sistemu koristili visoki funkcioneri.
Gregorijan naglašava da državna imovina nije isto što i javna imovina, te da ona ne uključuje imovinu u vlasništvu preduzeća tretiranih kroz zakone o privatizaciji, građevinsko zemljište dodijeljeno od strane opština i slično.
"Cilj procesa raspodjele državne imovine u skladu sa uslovima koji će omogućiti tranziciju OHR-a nije da se utvrdi kako će se riješiti pitanje rijeka, šuma, parkova i druge imovine koja predstavlja javno dobro. Ukoliko je vlasništvo nad ovom vrstom imovine i resursa predmet spora, takve će sporove morati na odgovarajući način rješavati pravosudne i zakonodavne vlasti ove zemlje, a ne OHR", kaže Gregorijan.
On podsjeća da je 2004. godine stupio na snagu Sporazum o sukcesiji imovine SFRJ kojim je utvrđen način raspodjele pokretne i nepokretne imovine između bivših republika, čime je omogućeno da se ovo pitanje rješava unutar BiH, te da je na snazi zabrana raspolaganja imovinom koju je 2005. godine nametnuo visoki predstavnik.
Pitanje raspodjele državne imovine je jedan od zahtjeva Upravnog odbora Savjeta za primjenu mira u BiH od februara 2008. godine i popis te imovine koji će provesti timovi OHR-a trebao bi, prema Gregorijanovim riječima, biti završen do zasjedanja ovog tijela u novembru.
(MONDO)
