"Dok Evropa spava, Bosna vri"

U tekstu pod naslovom "Dok Evropa spava, Bosna vri" autor prenosi upozorenje iz teksta američkog Ministarstva inostranih poslova "Smrt Dejtona", u kome se navodi da je "BiH sada, usljed etničkih podjela koje nikako da zacijele, raširene korupcije i političkog ćorsokaka - na ivici kolapsa, i ukoliko se problem ne uzme u razmatranje aktuelni trendovi u pravcu fragmentacije skoro će sigurno voditi zemlju ka nastavku nasilja".

Bez obzira da li će se to dogoditi ili ne, piše list, mirovne snage, čiji je zadatak da drže stvari pod kontrolom, smanjene su na manje od 2 000 vojnika, a američki kontingent je potpuno napustio zemlju.

Ove okolnosti mogle bi da budu znak za uzbunu da ih je iko primjetio ranije, ocjenjuje list i dodaje da to nekada nije bilo slučaj i da je bilo dovoljno da spomenete "Bosna" i da vas to asocira na silovanja, mučenja, izgorjele kuće i masovne grobnice, koji su obilježili rat u kome je život izgubilo oko 100 000 ljudi.

U skladu s tim Ričard Holbruk, arhitekta Dejtonskog sporazuma i aktuelni specijalni izaslanik u administraciji predsjednika Baraka Obame, koji ima pune ruke posla u Avganistanu i čak i složeniju situaciju u susjednom Pakistanu, požalio se kako međunarodna zajednica posljednjih godina ima "rasplinutu pažnju“.

"Ukoliko je skretanje pažnje sa BiH rezultat važnijih pitanja kao što su terorizam i prijetnja nuklearno osposobljenih država to ujedno pokazuje činjenicu da je ova etnički podijeljena zemlja nalazi sebe usred ujedinjenije, stabilnije i povremeno dosadne Evrope, nego u vrijeme građanskog rata", navodi se u tekstu.

List ističe da se BiH može vratiti nasilju, ali da više nije pod pritiskom onoga što bi se moglo nazvati "prijetnjom Franc Ferdinand", jer ako se uzmu u obzir svi moralni i humanitarni argumenti za miješanje u nasilan raspad Jugoslavije, ne smije se zaboraviti teška, ali jednostavna lekcija ubistva nadvojvode Franca Ferdinandra 1914. godine, a to je da konflikti počinju na Balkanu, ali se nužno ne zadržavaju tu.

Obnovljeni sukobi u BiH možda neće pokrenuti Treći svjetski rat, ističe list, ali se mogu lako proširiti na druge dijelove bivše Jugoslavije, uključujući Kosovo.

"Kosovo je proglasilo nezavisnost prošle godine i američka Ambasada u Beogradu gorila je od ruku bijesnih demonstranata. Tada se mogao vidjeti očaj, bijes i tuga čak i kod prozapadnih elemenata društva u Srbiji", piše list.

U tekstu se ocjenjuje kao prijatno iznenađenje da je sada na ulicama Beograda izražen pragmatičniji stav u vezi nedavne posjete američkog potpredsjednika Džozefa Bajdena, koji ne samo da predstavlja supersilu koja ih je bombradovala već je i osoba koja je lično i predano podržavala muslimane i u BiH i na Kosovu. List ocjenjuje da su mogućnost zaposlenja i sloboda putovanja "ugušili" stara neprijateljstva.

Uz pomoć sreće, ovakava stav mogao bi zaživjeti u BiH zaglušujući ektremne glasove i njihove priče o ratu, ocjenjuje "Njujork tajms".

List podsjeća da je kraj hladnog rata donio ushićenje, ali i strepnju. U to vrijeme BiH je bila krajnje destabilizirajući faktor na jednom još nestabilnijem kontinentu. Sukobi koji su izbili u proljeće 1992. godine dogodili su se manje od tri godine nakon pada Berlinskog zida i manje od godinu dana nakon pokušaja puča u Rusiji u avgustu 1991. godine.

Situacija je sada bitno izmijenjena. Evropska unija ima dosta svojih problema, uključujući rapidno starenje populacije, koje će opasti za oko 50 miliona do 2050. godine i duboke nevolje sa integracijom imigranata, većinom iz muslimanskih zemalja... Osim toga, energetski sektor EU zavisi od često kapricioznog i povremeno prijetećeg komšije Rusije.

Imajući na umu da je pažnja svijeta izmještena sa Balkanu, pristalice mira na tom području moraće da nađu vlastiti put ka umjerenosti, jer, u suprotnom, zvuk snajperskih metaka i zvižduk granata mogao bi najaviti užasan prizor povratka krvoproliću, koje se može spriječiti, ocjenjuje "Njujork tajms".

(Srna)