Banke u RS prave takozvane cijepane ugovore, pa se po istom kreditnom broju potpisuju dva različita ugovora, jedan za dužnika, a drugi za žiranta...
Banke u Republici Srpskoj rade takozvane cijepane ugovore, gdje se po istom kreditnom broju potpisuju dva različita ugovora, jedan za dužnika, a drugi za žiranta! U tim ugovorima dužnici nemaju klauzule o materijalnoj odgovornosti, ali zato žiranati imaju, pa u slučaju da se kredit ne vraća, banke jure samo žirante, a za dužnike ih nije briga, piše "Press RS" u izdanju za ponedjeljak.
Predstavnici prevarenih žiranata, kojih, prema procjenama, u cijeloj BiH ima više od 100.000, tvrde da bankama takav sistem poslovanja izuzetno odgovara i da one na sve moguće načine lobiraju da se neusklađena zakonska rješenja ne mijenjaju u parlamentu!
Štaviše, upozoravaju sagovornici "Pressa RS", banke se ponašaju vrlo perfidno kako bi plasirale što veći broj kredita i pri tome svjesno zanemaruju sposobnost dužnika da vrati kredit. Zato precizno bilježe ko su žiranti. Zbog toga će, kako najavljuju, uskoro pokrenuti inicijativu za izmjenu nekih zakonskih rješenja koja tretiraju kredite, ali i reviziju svih spornih odobrenih kredita da bi se stavila tačka na samovolju bankara.
Predsjednik Udruženja prevarenih žiranata iz Šamca Jovica Cvjetković kaže da postoji sprega nekih banaka ili pojedinih bankarskih službenika sa osobama koje uzimaju desetine kredita samo da bi u ceo proces uvukli što veći broj žiranata, kojima se, na taj način, bukvalno stavlja omča oko vrata.
"Cilj banaka je jasan! Žele da plasiraju što više kredita, a uopšte ih ne zanima da li je dužnik kreditno sposoban jer se obezbjeđuju žirantima koji izvlače deblji kraj! Perfidnom podvalom banke nude takozvane cijepane ugovore, u kojma se po istom kreditnom broju potpisuju dva različita ugovora, jedan za dužnika, a drugi za žiranta! U ugovoru sa dužnikom nema klauzule o njegovoj materijalnoj odgovornosti, odnosno materijalnom stanju, a kod žiranata to ima! To izgleda suludo, ali praksa je takva i zbog toga, u slučaju da se kredit ne vraća, banke jure žirante, a za dužnike ih nije briga!", kaže Cvjetković.
Širom BiH postoje hiljade ljudi koji su na taj način prevareni. Tako je jedan Prijedorčanin potpisao ugovor za kredit od 5.000 KM, da bi se kasnije ispostavilo da se radi o 25.000 KM, a utvrđeno je da je neko dopisao još jednu cifru na ugovor! Takođe, neki žiranti vraćaju i po nekoliko hiljada maraka tuđih kredita, dok ih stvarni dužnici izbegavaju ili im se gubi svaki trag.
U Udruženju prevarenih žiranata, kaže sagovornik Pressa, stalno se javljaju prevareni građani, pa je organizacija došla na ideju da formira organizaciju na nivou cijele RS, a vjerovatno i BiH, jer je i u FBiH situacija potpuno identična.
Prvi čovjek Udruženja kaže da će tražiti da se jasno propiše da banka potraživanja prvo mora da naplati od dužnika, a tek kad njemu uzme sve što ima, da se onda prebace na žirante.
Sagovornik lista napominje da je veći dio ključnih ljudi u bankarskom sektoru složan u stavu da bi takve stvari trebalo isterati na čistac i definitivno utvrditi koje banke se služe takvim podmetanjima.
Bankari, s druge strane, nisu bili pretierano raspoloženi za razgovor. Jedan ugledni banjalučki bankar, koji je insistirao na anonimnosti, kaže za "Press RS" da su banke svjesne problema koji muče žirante, ali da on nije izražen u velikom obimu.
(MONDO)