Na eskrou računima Vlade Republike Srpske ostalo je svega 9,5 miliona maraka. Ono što je ostalo od prodaje Telekoma RS Vlada je proteklih godina više puta sama sebi pozajmljivala i redovno odlagala vraćanje.
Glavni revozor Duško Šnjegota podsjeća da do kraja godine 14,5 miliona treba da vrati Fond zdravstvenog osiguranja a isto toliko JP Robne rezerve što već sad nije izvjesno. Glavni revizor ne očekuje ni da će Vlada Srpske vratiti 95,4 miliona maraka koje je potrošila da zakrpi prethodna četiri budžeta.
Pojedina ministarstva prekršila su Zakon o budžetskom sistemu RS time što nisu vraćala novac na račune posebnih namjena. Povrat novca na eskrou račun do kraja godine je malo vjerovatan, javila je ATV.
Na eskrou računima do kraja godine trebalo bi da se nađe i 17 miliona maraka potrošenih za izgradnju i opremanje bolnice u Bijeljini jer je Ministarstvo zdravlja bilo dužno novac vratiti po realizaciji kredita sa Evropskom investicionom bankom. To se do danas ipak nije dogodilo. Računu na kojem se nalaze sredstva od privatizacije duguju i privatizovana preduzeća a Rafinerija brod do kraja godine trebala bi da vrati četiri miliona maraka. Resorni ministar uvjeren je da će se ipak to dogoditi.
“Prema mojim saznanjima ‘Nestro’ grupacija do sada nije imala problema sa izvršavanjem svojih obaveza tako da ja mislim da će i po ovom pitanju oni uredno izvršavati svoje obaveze”, rekao je Petar Đokić, ministar industrije, energetike i rudarstva RS.
Da neće svi poput rafinerije vratiti ono što duguju uvjeravaju ekonomisti jer je većina pozajmljenog novca nenaplativa. Očekuju da i ove godine Vlada predloži još jedno, jednogodišnje prolongiranje vraćanja duga. Kako je u budžtu rupa zbog nedostatka planiranih sredstva od kredita MMF-a a najmanje što se može očekivati u toj situaciji jeste da se vraćaju sredstva na račune posebnih namjena.
“Vlada objektivno jednostavno ne može da ih vrati nazad na taj eskrou račun. On je potrošen bez ikakvih efekata koji su bili inicijalno zamišljeni. Ideja je bila da se sav novac od privatizacije iskoristi za kreiranje novog zaposlenja i povoljnije klime investitorima kako bi gubitak radnih mjesta koji se očekivao kroz privatizaciju bio nadoknađen”, rekao je ekonomista Zoran Pavlović.
Iako je većina novca sa eskrou računa otišla u razvojne projekte, radna mjesta izgubljena u privatizaciji ipak nisu nadoknađena a broj nezaposlenih u Srpskoj danas je gotovo isti kao i 2006. godine. Da li će biti vraćeno išta od onoga što je navodno preostalo iz ministarstva finansija danas nismo uspjeli da dobijemo odgovor.
