Zavod za statistiku RS tvrdi da postpopisnom anketom u BiH, odnosno ponovnim popisivanjem na reprezentativnom uzorku popisnih krugova, na terenu nije pronađeno 11 odsto osoba koje su popisane u glavnom popisu stanovništva
U otvorenom pismu šefu Delegacije EU u BiH Larsu-Gunaru Vigemarku, Zavod navodi da je hitan povod za ovakvo obraćanje da Vigemark i javnost na vrijeme saznaju kako se na izuzetno neobjašnjiv način priprema teren da bi rezultati popisa koje je objavila Agencija za statistiku BiH bili verifikovani kao fer i nepristrasni, iako je očigledno da za to ne postoje ni najosnovniji uslovi.
"Uzimajući u obzir preliminarne analize Radne grupe za postpopisnu anketu, evidentno je da postoji velika vjerovatnoća da je stopa više popisanih lica veoma visoka u poređenju sa sličnim indikatorima kvaliteta obuhvata u regionu. U skladu s tim smatramo veoma važnim ulaganje maksimalnog napora da se na što korektniji način izvrši ocjena pomenutog parametra", navode iz Zavoda, napominjući da Vigemarkove stavove o popisu smatraju objektivnim.
Uz podsjećanje da je osnovna svrha postpopisne ankete kvantifikovanje grešaka obuhvata popisa koristeći stope više i manje popisanih lica, iz Zavoda ističu da su ti indikatori od velikog značaja za korisnike podataka popisa, jer daju konkretnu mjeru kvaliteta podataka popisa.
"Trenutno u toku rada na izradi strategije ocjenjivanja indikatora kvaliteta obuhvata eksperti tehničke podrške iznijeli su mišljenje da se postpopisna anketa ne može koristiti za izračunavanje stope više popisanih lica, jer od samog početka nije dizajnirana s tom svrhom i da svi pokušaji ocjenjivanja tog indikatora ne mogu biti korektni, niti se interpretirati kao učešće lica koja ne pripadaju ciljnoj populaciji popisa", navodi se u otvorenom pismu.
Iz Zavoda ističu da takav stav nije u skladu sa nalazima u izvještaju sa prethodne misije ovih eksperata, u okviru tehničke podrške.
U pismu se naglašava da ovo nedvosmisleno znači da eksperti nisu sigurni šta se može, a šta ne može uraditi koristeći podatke postpopisne ankete, jer u dvije uzastopne misije imaju dva dijametralno različita stava.
Iz Zavoda za statistiku Srpske smatraju da eksperti tehničke podrške nemaju jasno mišljenje o strategiji ocjenjivanja indikatora kvaliteta popisa stanovniištva, kao i da svjesno zanemaruju očigledne činjenice koje su bile od ključnog značaja za indikatore kvaliteta.
Imajući u vidu značaj postpopisne ankete, Zavod za statistiku Srpske insistira da se prekine sa takvom praksom, jer će u suprotnom svi indikatori kvaliteta, sa velikom vjerovatnoćom, biti pristrasni i kao takvi neće korisnicima podataka popisa pružiti adekvatnu osnovu za kvalitetno donošenje zaključaka.
"Drugim riječima, očigledno je da međunarodni eksperti pokušavaju da suprotno Zakonu o popisu `sruše` postpopisnu anketu kao međunarodno priznati postupak kojim se ocjenjuje kvalitet popisa", smatraju u Zavodu za statistiku Republike Srpske.
Iz Zavoda tvrde da je evidentno da povjerenja u popis nema i da Međunarodna monitoring misija očigledno nije uspjela u toj misiji, a nema ni uslova za verifikaciju fer i nepristrasnog popisivanja.
"Neće ga ni biti, dok su na terenu pristrasni pojedinci, za koje želimo da vjerujemo da nisu poslati sa ciljem rušenja ili prepravljanja postpopisne ankete. Sigurni smo da EU nije izdvajala novac i vršila pomoć u popisu za ovakve namjene", ističu iz Zavoda za statistiku Srpske.
Ovim pismom Zavod blagovremeno upozorava na pokušaj da se izvrši zaobilaženje propisa i sruši svrha i rezultati postpopisne ankete, što ne može dozvoliti, pa se obratio Vigemarku i široj javnosti s ciljem da takve aktivnosti budu odmah spriječene.
