"Prioritet grada treba da bude zapošljavanje. Nezaposleni nemaju sredstva, ne mogu da se bave bilo čime osim borbom za egzistenciju. Budite sigurni da ću uraditi sve da povećam zaposlenost", kaže Dragan Čavić u intervjuu za MONDO portal
Povodom kandidature za gradonačelnika na predstojećim lokalnim izborima razgovarali smo sa Draganom Čavićem, predsjednikom NDP-a i kandidatom Saveza za promjene za prvog čovjeka Banjaluke!
Na početku razogovara Čavić kaže da ga je za kandidaturu motivisala neophodna promjena stanja u Banjaluci jer gotovo dvije decenije gradom upravlja ista politička struktura koja je “izgubila osjećaj za realnost i pravu procjenu stanja.”
“Grad je zatvoren, najčešće u funkciji sivih eminencija koje upravljaju mimo gradonačelnika, jer gradske vlasti ne mogu svojima šefovima da kažu NE, pa rade neke stvari za koje ni oni sami nisu svjesni da su korisne za grad. Grad je propustio mnogo toga da se uradi da se ovdje bolje živi posebno u području zapošljavanja.
Mala sredstva se izdvajaju za razvoj privatnog biznisa u Banjaluci, a Grad je prestao uticati na to da ljudi dobiju posao. Poređenja radi – Kotor Varoš, ima mali broj nezaposlenih u odnosu na Banjalauku i nevjerovatno je da svakog jutra autobus radnika iz Banjaluke ide tamo gdje su investitori našli prostor u kome su imali odgovarajuće okolnosti da počnu ozbiljne proizvodne poslove, a šta je sa Banjalukom?
Radojičić kaže da je grad jedna velika spavaonica i slažem se, samo je zaboravio da kaže ko je uspavao Banjalučane – njegova administracija, stranka kojoj on pripada. Banjaluka mora da se probudi i da konačno postane grad u pravom smislu riječi, potrebne su brojne promjene, a ja znam put kako to da uradim.
Moj ciljevi su: bolji uslovi za rad, više zaposlenih, bolji opšti komunalni uslovi za život svakog čovjeka da te ciljeve mogu i osjetiti!"
Šta Vi možete ponuditi više i bolje u odnosu na ostale kandidate?
"Svaki dosadašnji gradonačelnik Banjaluke iz redova SNSD-a pored dobre volje stvari nije mijenjao, nije ni mogao zato što je imao ograničenja od šefova stranke Dodika i Radmanovića. Nijedan od njih se nije mogao oduprijeti njihovom pritisku, a koliko vidim - ne može ni Radojičić.
Prije četiri dana Dodik je posjetio Univerzitetski Klinički centar RS rekavši da centar ima probleme i gubitke, ali da će te gubitke pokriti tako što će prodati zemlju stare bolnice i nju preseliti u novi objekat na Paprikovcu. On već razmišlja o prodaji gradskog zemljišta, a da ne pita Grad šta o tome misli, ne pita svog kandidata jer ga tretira kao privatnu svojinu – žao mi je zbog ovih izjava, ali moram tako da kažem, on je još jedan u nizu kandidata koji će šutati kao svi njegovi prethodnici kada trpe tu vrstu pritisaka i odluka koje donose ljudi koji nemaju nikave veze sa Banjalukom osim što crpe njene resurse godinama. Toga više neće biti kada postanem gradonačelnik.
Uspostaviću potpunu reorganizaciju Gradske uprave, učiniti je funkcionalnijom, efikasnijom. Neodrživo je da se brojni zahtjevi čekaju godinama, razni predmeti stoje u ladicama mjesecima.
Administracija se ponaša kao aparat koji vlada gradom, a ona u stvari treba da bude servis građanima. Treba rekonstruisati preduzeća u vlasništvu grada - znači da se sa njima upravlja na adekvatan način, treba riješti akutne probleme grada koji dvije decenije ovaj grad uspavljivaju."
Poštujem Igora Radojičića, iste smo godine ušli u politički život Republike, karijere nam idu paralelno, taj neki background koji imamo ima težinu, ali ja sam prije toga imao poslovni i privredni život jer je to moja struka od mene tražila, radio sam u realnom sektoru i ako šta poznajem to je budžetska tematika, upravljanje resursima - kako smanjiti rashode, kako povećati prihode to je moja prednost - jer nemam autoriteta koji mogu da utiču na mene”
SNSD godinama dominatno vlada na čelu grada, na koji način to promijeniti i kako ocjenjujete rad dosadašnjih gradonačelnika Banjaluke? Koje su njihove odluke najviše štete donijele gradu?
"2007. godine budžet grada iznosio je 180 miliona KM, rebalans budžeta za 2016. je 120 miliona KM, dakle za jednu trećinu su manji prihodi budžeta. Ključni problem upravljanja gradom je činovničko poimanje razvoja i nezanimanje lokalne zajednice da obezbijedi dodatne prihode.
Primjer koji govori o izgubljenim niovima grada je zamjena zemljišta oko Poljoprivredne škole - 400 dunuma zemljišta je jedna grupacija ljudi uzurpirala, a tržišna vrijednost te zemlje procjenjuju da iznosi preko 200 miliona. Za dvadeset godina Banjaluka se zadužila 20 miliona, a šta bi bilo da je tih 200 miliona došlo u gradski budžet?
Tih parcela ima koliko hoćete, dosadašnjih zamjena i građevinskih mućki takođe, to sve treba prodati. Ogroman broj infrastrukturnih potreba se mogu riješiti na taj način, a da ne govorim šta se sve može riješiti u realnom sektoru proizvodnje i novom zapošljavanju”
O GRADSKIM TEMAMA...
Uvijek se polemiše oko raspodjele sredstava iz gradskog budžeta. Šta ćete Vi, konkretno, uraditi po tom pitanju? Imate li dugoročan plan i program, šta su vam ključne stvari za koje bi se trebalo uložiti sredstva iz budžeta?
"Sigurno ću naći način da smanjimo rashode, a povećamo prihode i da grad postane investiciono sposobniji, a to znači da može da ulaže. Mora se riješiti pitanje Vrbasa, Toplane – to su prioriteti."
Pomenuli ste “Toplanu” koja posluje u gubicima i koristi gorivo koje se ne isplati, ukoliko dođete na vlast šta bi promijenili po tom pitanju?
"Taj problem su riješili Prijedor i Gradiška, a Banjaluka nije zato što je bilo bitnije ko će Toplanu snadbijevati mazutom, iako su davno ljudi zaključili da je to najskuplje i najgore rješenje…
Trebalo bi sačuvati mrežu koja razvodi toplotu, ali utvrditi izvore koji koriste biomasu, pa da se kombinuju razni resursi. Razmišljam o javno privatnom partnerstvu. Zašto da Grad nosi teret neracionalnog poslovanja, rentabilnost se uvijek povećava javno privatnim partnerstvom, a tako bi grad odlučivao o cijenama, ali se ne bi bavio nabavkom energenata.
Lakše je da Grad onima koji su u stanju daje subvenciju za cijenu isporuke toplotne energije nego da sabira gubitke svake godine koje Toplana ima"
Čitaoce našeg portala najviše zanimaju gradski, brojni problemi sa kojim se susreću (Banj brdo, nedostatak i neuređene biciklističke staze...na koji način ih riješiti?
"Ključni problem ovog grada je što ne postoji urbanost, što su vlasti Banjaluku pretvorili u veliko selo. Treba izgraditi jeftina tipska igrališta za sve generacije. Biciklističke staze treba bolje obilježiti i uvezati, riješiti i pitanje parkinga, uvesti što više jednosmjernih ulica koje će omogućiti da se bar u gradskom području duž saobraćajnica uspostavi što više staza i obilježja. Predlažem i rentanje bicikla.
Pravo svakog čovjeka je da bez zagađenja prošeta u prirodi, ali treba misliti i na nemoćne, starije ili bolesne ljude koji ne mogu da savladaju stazu. Jedan od ranijih prijedloga bio je uspostavljanje električnog voza koji ne zagađuje okolinu, koji bi zauzeo najviše dvije saobraćajnice oko 1.20 metara pješačkog puta ka Banj brdu.
Voz sa sponzorskim oznakama onih koji su spremni to da finansiraju. Treba riješiti i pitanje mauzoleja koji se raspada gore. Cijela površina se mora dovesti u funkciju, nekada je to bila ključna atrakcija grada. Trebalo bi uspostaviti i žičaru sa gondoloma, pa bi se gore mogli raditi drugi sadržaji. Trešnjik ne treba da bude posjećen samo prvog maja, odlaskom na zaljubljenika i slično već da ima i drugih sadržaja. Bojim se da se i to zemljište ne otme po principu otimanja Poljoprivredne škole.
Trebalo bi srediti i šumsko područje između Paprikovca i Lauša - 20 hektara pod šumom i voćnjakom stoji zapušteno, a to bi mogao biti Košutnjak Banjaluke.
Park Mladen Stojanović nije dovoljan za Banjaluku, a ovo je mjesto gdje bi se mogle napraviti pješačke i biciklističke staze, tereni u prirodi u šumarku. Brojne firme su spremne da to sponzorišu, ambasadori raznih zemalja imaju razvojne fondove iz kojih su spremni da ulažu i to se relativno brzo može uraditi sa malim sredstvima.
Pogledajte samo Vrbas na šta liči. Grad ulaže u table koje sade pored Vrbasa - zabranjeno kupanje opasno po život, a šta su uradili da se on prečisti, da se otpadne fekalije izvedu i da više ne zagađuju Vrbas kao što je to uradila Bijeljina koja prije rata nije imala ni kanalizaciju, šta čeka gradska uprava?"
Jedna od primjedbi naših građana jeste da je Gradska administracija preglomazna i da previše novca od poreza odlazi na gradsku upravu, kao i da su prevelike plate radnika u administraciji. Da li bi smanjili broj zaposlenih ili reorganizovali sistem administrativne službe grada?
"Preko 30 posto sredstava u Gradskoj administraciji odlazi na bruto plate i naknade zaposlenih. To je cifra koja ograničava razvoj grada. Od 2007. godine sa svojim timom radim projekciju budžeta kako bi riješili pitanja finansiranja i trošenja budžetskih para u Banjaluci.
Siguran sam da sa svojim saradnicima mogu da uravnotežim budžet, da ostvarimo nove prihode, a smanjimo rashode po jednom normalnom postupku. Budite sigurni da ću zaposliti administraciju.
Neće ona šetati klijente sa šaltera na šalter, već će klijenti doći na jedno mjesto da rješavaju sve probleme. Zakonskim okvirima treba riješiti pitanje visokih plata. Zbog tih plata Grad ne može da rješava probleme."
Kako povećati prihode?
"Grad treba preuzeti svoju imovinu, prodati je onima koji žele da grade, dati benefite onima koji na imovini grada žele da prave proizvodne pogone i da im ja pomognem da zaposle ljude.
Dvije decenije SNSD vlada i misli da će to raditi dovijeka, odvojili se od realnosti, nisu spremni za radikalnu i ozbiljnu promjenu koja gradu treba. Želim reorganizaciju administracije, da sposobne stavim na mjesta gdje treba da budu, a to mogu jer tamo nemam ni rođaka ni stranačkih obaveza i na mene ne mogu uticati.
Dodik i njemu slični će učiniti sve da me uprljaju jer je njima glavni cilj da Banjaluku sačuvaju od promjena."
Vječita tema Banjaluke je „betonizacija“ grada. Na koji način stati uništavanju gradskih zelenih površina?
"Banjaluku treba graditi prema principima po kojima rade svi gradovi koji su u ekspanziji stanovanja. Bandić u Zagrebu grad želi da izvede na Jarun, to rade i u Ljubljani kako bi zaštitili sve kulturne vrijednosti u užem dijelu grada.
Nova Banjaluka bi se mogla graditi na području Poljoprivredne škole na zemljištu kod Jelšingrada to su radni dijelovi grada gdje se može graditi po novim standradima energetske efikasnosti, da na tom području krovovi grada budu pokriveni solarnim panelima.
Treba razvijati infrastrukturu po standardima koji podrazumijevaju poštovanje zakona o građenju. Svaki objekat mora imati 20 posto zelene površine, u užoj gradnji zaustaviti gradnju na način da se što više zelenih površina stvara."
Neiskorištene prednosti grada?
"Treba poboljšati promociju turističke ponude. Vrbas je potencijal, ali ga treba očistiti i urediti. Takođe treba pristupiti organizaciji ugostiteljskih usluga, deset puta aktivnije prići turističim operatorima koji treba da dovedu turiste u grad, naplaćivati turističku taksu. Organizovati odgovarajuće kulturno zabavne sadržaje koji mogu biti interesantni ljudima.
Nemam namjeru da sjedim u kancelariji već da radim svaki dan na terenu. Vjerovatno ću uskoro posjetiti gradove u okruženju da se upoznam sa tim kako su riješili probleme koje su zatekli na početku svojih mandata.
Treba razbiti palanačku fobiju od svega što je novo. Urbanu kulturu treba poboljšati - nemamo nijedno mjesto u gradu gdje možemo razvijati street kulturu (sportsku, muzičku, likovnu, to je zabranjena aktivnost, umjetnici nemaju ateljea, bendovi nemaju mjesta da rade demo snimke da se organizuju, nema radionica."
Kultura i sport su nam uvijek na zadnjem mjestu, šta ostane novca da se na kulturu, da li će se to stanje promijeniti ako postanete prvi čovjek grada?
"Prvi prioritet grada je zapošljavanje ljudi. Nezaposleni nemaju sredstva niti mogu da se bave bilo čime osim borbom za golu egzistenciju. Budite sigurni da ću to uraditi. Ono čime grad raspolaže mora biti raspoređeno prema prioritetima koji moraju biti javni i jasni moraju biti objavljeni javno da nema nikakvih zakulisnih radnji.
Ono što pripada kulturi mora biti na pravi način upotrebljeno. Kultura nije dovođenje folk pjevača. Grad mora da stvori afirmacije za razvoj kulture jer je jedan centar za kulturu KC Banski dvor još uvijek u ruševnom stanju."
Zašto je Grad dozvolio da se uništi gradski sport?
"Grad koji je davao olimpijske, svjetske šampione danas ima te iste klubove koji ne mogu da se takmiče ni u okviru BiH, a kamoli na evropskoj sceni. Grad izdvaja 1.200.000 KM godišnje za razvoj sporta, a imamo stotine sportskih društava. Pri tome samo Igokea iz Laktaša na godišnjem nivou potroši 6.000.000 KM prema podacima ABA lige o budžetima klubova.
Dodik svojim autoritetom može da obezbijedi 6.000.000 KM za Igokeu i ja to poštujem, ali trpi banjalučki sport zbog toga što nema autoriteta u Banjaluci koji može da mu se suprostavi.
Razumijem Dodika kada u sportu iskoristi položaj da izgradi sportsku dvoranu po evropskim standardima u vrijednosti preko 20.000.000 KM radi Igokee, ali ne razumijem Gradsku upravu kako za dvije decenije nije uspjela da izgradi novu sportsku dvoranu.
Jedino o čemu su oni brinuli u proteklima godinama kao i svi Dodikovi poslušnici bilo je da zaposle svoje kadrove u gradskim preduzećima, ustanovama i administracijama, a sada je vrijeme da se to rješava."
Pratite Mondo.ba na Facebooku, Twitteru i Instagramu!
