U zajedničkoj organizaciji vlada - Republike Srpske i Srbije, u Spomen-području Donja Gradina večeras je obilježeno 75 godina od početka genocida nad Srbima, Јevrejima i Romima u koncentracionom logoru Јasenovac.
Prisluživanjem svijeća kod "Topole užasa" u Donjoj Gradini završena je centralna manifestacija obilježavanja 75 godina od genocida nad Srbima, Jevrejima i Romima u Koncentracionom logoru Jasenovac.
Svijeće u pomen nevinim žrtvama genocida počinjenog u Jasenovcu zajedno su prislužili predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik i premijer Srbije Aleksandar Vučić, član Predsjedništva BiH Mladen Ivanić, ministri Srpske i Srbije, te drugi zvaničnici koji su večeras prisustvovali tom komemorativnom skupu.
Skupu je prisustvovao i predsjednik Srpskog narodnog vijeća Milorad Pupovac.
Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik poručio je u Donjoj Gradini da je Srpska stvorena kao izraz volje srpskog naroda u BiH, te kao institucionalna zaštita naroda nad kojim je u Drugom svjetskom ratu prvi put počinjen genocid.
"Jasenovac i Donja Gradina i sjećanje na njih, nisu samo civilizacijsko pitanje, nego pitanje sadašnjosti i budućnosti srpskog naroda, Republike Srpske i cijelog slobodnog svijeta", rekao je Dodik .
On je istakao da je Srpska institucionalna zaštita naroda koji pamti i koji više nema pravo na istorijske zablude i naivnost, te da je uslov i garancija srpskog opstanka na ovim prostorima.
"Zato nas ne pitajte stalno zašto nam je važna Republika Srpska. Da biste to shvatili morate doći ovdje u Donju Gradinu, obići ovih 105 masovnih grobnica, pogledati skromne table sa brojem pobijenih. Shvatićete onda i zbog čega nam je važna, zašto je neunuštiva, ali i da nikada niste vidjeli manju državu u čije temelje je ugrađeno više žrtava", rekao je Dodik.
On je podsjetio da je Vaso Đenadija iz Knešpolja iz dubičke opštine, prema pričama naroda ovog kraja, prvi regrut koji je otišao na odsluženje vojnog roka 1951. godine.
"Nije Dubica čekala svog prvog vojnika zbog toga što niko nije htio da služi vojsku. Kozarska Dubica više godina od kraja Drugog svjetskog rata, nije imala koga da pošalje u vojsku. Pred Drugi svjetski rat ova opština je imala oko 33.000 stanovnika, a iz rata je izašla sa 18.495 stanovnika manje", naveo je Dodik.
On je podsjetio da su ustaše na najsvirepiji način pobile više od 55 odsto srpskog stanovništva ove opštine koja ni do danas nije upisala broj stanovnika koji je imala prije genocida koji je počinila NDH.
"Odgovor zašto Dubica, tek tada šalje svog prvog vojnika, je djelimično na ovom strašnom mjestu na kojem stojimo, a djelimično nedaleko odavde na teritoriji Hrvatske. Tamo gdje su zli ljudi, zlog vremena zamislili da se jedan narod može istrijebiti samo ako fabrika smrti bude radila u tri smjene", rekao je Dodik.
On je podsjetio da je prije 75 godina, nedaleko od Donje Gradine, Nezavisna Država Hrvatska /NDH/ otvorila jednu od najmračnijih stranica novije istorije svijeta, otvarajući fabriku smrti za Srbe, Jevreje i Rome i antifašiste različitih nacionalnosti.
Predsjednik Srpske je istakao da su Srbi, Jevreji i Romi, ubijeni u Donjoj Gradini i Jasenovcu, stradali samo zato što su pripadali određenoj vjeri, naciji ili rasi, koje su od NDH bile određene za uništenje.
"Ovdje smo danas da naučimo lekciju o genocidu i da prestanemo da je zaboravljamo, da damo mir dušama i smirimo duhove prošlosti. Ovdje smo da dignemo zastave mira, da dignemo srpske zastave, da poručimo da nisu pobili sve naše ljude i nisu ubili ljude u nama. Ovdje nećemo spuštati zastave na pola koplja, jer je naš bol naša stvar", rekao je Dodik.
Prema njegovim riječima, dok su se Evropa i svijet, decenijama poslije Drugog svjetskog rata, pa sve do danas, suočavali sa svim dimenzijama zločina počinjenog u ime rase, gajili sjećanje, obilježavali žrtve i stratišta, progonili krivce i sudili im, a sve u ime budućnosti, u nekadašnjoj Jugoslaviji o ustaškom zločinu genocida nad Srbima, Jevrejima i Romima istina se prećutkivala.
Premijer Srbije Aleksandar Vučić izjavio je večeras da pred institucijama Srbije i RS stoji zadatak da se utvrde tačna imena stradalih Srba na teritoriji Nezavisne države Hrvatske, jer ni poslije više od 70 godina to nije utvrđeno.
"To moramo da uradimo i zbog povampirenja ustaške politike u Hrvatskoj", rekao je Vučić na obilježavanju 75 godina od formiranja koncentracionog logora Jasenovac.
On je naveo da smo svedoci kako se iz ponora istorije na scenu vraćaju ideje nekadašnje NDH, da ćemo mirno i ponosno istrepiti sve to, ali da nikome i nikada nećemo dozvoliti Jasenovac, Jadovno, Jastrebarsko, ali ni Oluju.
"Srbin više neće u jamu, Srbin više neće bespogovorno u smrt, Srbin više neće i ne može bez svoje njive, imanja, kuće, ognjišta", podvukao je Vučić.
On je rekao da Srbin više ne pristaje da bude kriv samo zato što je Srbin i što se krsti sa tri prsta, a Srbija nikad više neće biti slaba da gleda, ćuti i dopušta uništenje, pogrom djela sopstvenog naroda.
Vučić je istakao da Srbi nikome ne prijete i da hoće mir i najbolje odnose, čak i sa onima koji su htjeli da nas nema.
"Takvu politiku smatramo dijelom svoje budućnosti, ali ćemo da budemo svoj na svome, da živimo svoje obične živote u svojim opancima i pod svojim nebom", rekao je Vučić.
On je rekao da je izgubljeno mnogo života da bismo se plašili koljača i ubica, kako je rekao, koje neki svakodnevno promovišu kao heroje.
"Ne plašimo se tih ubica, sve smo lekcije naučili, vaše pjesme i zlokobne prijetnje samo nas ujedinjuju, na vaš podsmijeh odgovaramo osmijehom, na vašu mržnju ljubavlju", rekao je Vučić.
Profesor Filozofskog fakulteta Univerziteta u Banjaluci Goran Latinović rekao je večeras u Donjoj Gradini da je vjekovna težnja rimokatoličkih Hrvata bila istrebljenje srpskog naroda i genocid.
"Srbi su vjekovima branili stavove slobodnih ljudi, što je smetalo rimokatolicima Hrvatima. Njihova vjekovna težnja bila je istrebljenje srpskog naroda", rekao je Latinović, držeći istorijski čas na obilježavanju 75 godina od početka genocida nad Srbima, Jevrejima i Romima u koncentracionom logoru Jasenovac.
Prema njegovim riječima, kulminacija hrvatskih vjekovnih težnji dogodila se 1941. godine formiranjem koncentracionih logora smrti Jasenovac i ostalih logora čiji je cilj bio uništenje logoraša.
"Po okrutnosti, zvjerstvima, sistemi koncentracionih logora u Hrvatskoj prevazišli su do tada sve počinjene zločine koje pamti moderno društvo", rekao je Latinović.
On je podsjetio da su Nezavisnu Državu Hrvatsku podržali i Rimokatolička crkva, ali i tadašnji muslimanski prvaci.
Latinović je podsjetio da se za istrebljenje Srba zalagala hrvatska pravaška ideologija i jedan od predvodnika hrvatskog naroda Ante Starčevića.
"Srbima se u NDH, ali i vjekovima prije toga ne priznaje nacionalna i vjerska ravnopravnost, pravo na pismo i dostojanstvo, što nije zapamćeno prije, ali ni poslije toga", naglasio je Latinović.
Manifestaciji u Donjoj Gradini prisustvovali su i premijer Srpske Željka Cvijanović, član Predsjedništva BiH iz Republike Srpske Mladen Ivanić, predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nedeljko Čubrilović, ministri u vladama Srpske i Srbije, ministar inostranih poslova BiH Igor Crnadak, šef Predstavništva Republike Srpske u Izraelu Arie Livne.
Na skupu su bili i predstavnici narodnih skupština Srbije i Srpske, državnih organa Srbije i institucija Republike Srpske, zatim Srpske pravoslavne crkve, predstavnici Trećeg Republika Srpska puka Oružanih snaga BiH, Saveza jevrejskih opština, romske nacionalne manjine, brojnih udruženja i građani.
Sistem koncentracionih logora Jasenovac predstavlja najveće stratište u Drugom svjetskom ratu na teritoriji nekadašnje Jugoslavije. Prema procjenama stručnjaka, u periodu između 1941. i 1945. godine u tom logoru ubijeno je oko 700.000 ljudi, najviše Srba, Jevreja i Roma.
Ovaj sistem sa središtem u Jasenovcu, osnovan 21. avgusta 1941. godine, smatra se mjestom najmonstruoznijeg ubistva više stotina hiljada ljudi, među kojima i 19.544 djece mlađe od 14 godina.
Logor u Jasenovcu nalazio se na površini od oko 210 kilometara kvadratnih duž lijeve obale Save, na potezu od Stare Gradiške na istoku do sela Kraplje na zapadu, kao i od Struga na sjeveru do linije između Draksenića i Bistrice na jugu.
Nakon više neuspješnih pokušaja proboja iz logora, preostali logoraši su 22. aprila učinili još jedan napad koji je donio slobodu manjem broju njih. Veći broj je stradao u borbama sa logorskim čuvarima.
Logor u Staroj Gradiški, dio jasenovačkog kompleksa, oslobođen je 23. aprila 1945. godine, a trupe jugoslovenske Druge armije ušle su u napušteni logor Jasenovac 2. maja iste godine.
Prije nego što su napustile logor u Jasenovcu, ustaše su likvidirale sve preostale zatočenike, devastirale dio građevina i pokušale da unište tragove svojih zločina.
