Bivši predsjednik RS Radovan Karadžić za "Novosti" kaže da nema nikakve sumnje da je postojao sporazum sa Ričardom Holbrukom.
Holbruk mu je, ponovio je, u ime SAD dao amnestiju od Haškog tribunala u zamjenu za povlačenje iz politike, i izrazio uvjerenje da bi Holbruk poštovao dogovor "da je mogao".
Karadžić je istakao da "ni kod koga ko se bavio tim pitanjem više nema nikakve sumnje da je sporazum sklopljen".
"Kad je to postalo nesporno, postavilo se pitanje da li je ambasador Holbruk imao ovlašćenje da sklopi sporazum, a kad smo dokazali da je djelovao sa ovlašćenjima cijele međunarodne zajednice, ali stvarne, a ne fiktivne, u bliskoj saradnji sa Savjetom bezbjednosti UN, onda je razlog odbijanja bio izostanak rezolucije Savjeta bezbjednosti UN o tome. Pa, nisam ja mogao da iniciram rezoluciju. To je Holbrukov dio posla, mada nije jasno zašto bi bila potrebna rezolucija", rekao je Karadžić u intervjuu za "Večerenje novosti".
U prvom intervjuu, koji je dao poslije više od 13 godina za neki od srpskih medija i poslije godinu i po dana provedenih u pritvoru Haškog tribunala u pauzi priprema za suđenje, Karadžić je rekao da je tokom pregovora o njegovoj amnestiji Holbruk razgovarao uz puno uvažavanje.
"Uvjeren sam da bi ispunio svoju obavezu, da je mogao, ali on to neće da prizna, a to nije lijepo. On je, prije svega, bio pragmatičan, uporan i nasilan, ali je bio svjestan prave prirode konflikta. Bio je potpuno svjestan da mi nismo `ratni zločinci`, inače, ne bi ni pregovarao sa nama", rekao je Karadžić.
On je naveo da su sa Holbrukom "poslije dugog rada i u punom razumijevanju", postavljeni temelji "Dejtona" u prvih šest principa, koji su, kasnije, u ovoj američkoj bazi znatno izmijenjeni.
"Neke istine koje je Holbruk saopštio muslimanskoj strani, i danas stoje, i još su izvor nevolja, i biće sve dok ne bude jasno da se ništa ne može mijenjati bez konsenzusa. Neka neko proba da ukine ili ograniči Flandriju, Kataloniju, Sjevernu Irsku, bilo koji kanton u Švajcarskoj", rekao je Karadžić.
Odgovarajući na pitanje koje su sve opcije postojale za BiH i da li se rat mogao izbjeći, Karadžić je rekao da je najbolja opcija bila opstanak Jugoslavije, da je to bilo i stanovište SDA sve do kraja januara 1991. godine, a da se onda nešto desilo sa Alijom Izetbegovićem koji je "trpio neke pritiske i SDA je krenula silovito i nasilno ka nezavisnosti".
"Ali, kad je SDA krenula u uništavanje zajedničke države, s ciljem potčinjavanja Srba u unitarnoj BiH, mi smo izabrali svoj legitiman put: preduzeli smo mere obezbeđenja opstanka kroz osiguranje konstitutivnosti i suverenosti tamo gdje smo bili suverena većina", rekao je Karadžić.
On je dodao da se prije hapšenja dugo skrivao, držeći se daleko od gradova, porodice i prijatelja i da je to, "dok su to zakoni dozvoljavali, činio sa znatnim obezbjeđenjem".
"Zatim sam morao da budem sam, a za rutinsku kontrolu i legitimisanje potrebni su vam uvjerljivi papiri i tako je došlo do novog imena", rekao je Karadžić.
Upitan u čemu je bila tajna njegovog skrivanja pod imenom doktora Dragana Dabića sve do jula prošle godine, Karadžić je rekao da mu se nije desilo da ga u Srbiji negdje legitimišu, jer je bio "uzoran građanin", dodajući da je "osjetio" da ga neko prati početkom juna, ali da je to ignorisao misleći da pretjeruje.
On je objasnio da je prezime, koje je izabrao za svoj novi identitet - "šale radi izvedeno iz naziva slovenskog boga Daboga, hromog Dabe".
Karadžić je rekao da će se njegova odbrana pred Haškim tribunalom, koji ga tereti za genocid i ratne zločine u BiH, "zasnivati na istini, na iznošenju najvećeg mogućeg obima istine".
"A, istina je, vidjeće cijeli svijet, dijametralno suprotna od slike koja je stvorena. I zato je ovaj proces dio Božije pravde, i on će cijelu krizu osvjetliti i razjasniti. Zbog toga ne smije da bude smandrljan", istakao je Karadžić.
(MONDO)