Bivši predsjednik Republike Srpske Radovan Karadžić podnio je Mehanizmu za međunarodne tribunale pisanu žalbu na presudu kojom je osuđen na 40 godina zatvora zbog zločina u BiH.
U podnesku na 238 stranica, Karadžić je naveo 48 suštinskih i proceduralnih grešaka Sudskog vijeća, koje su, po njemu, dovele do toga da u martu ove godine bude proglašen krivim. Karadžić smatra, kako se navodi u podnesku, da je pogrešan proces doveo do nefer ishoda.
“Ukoliko se ne isprave, suđenja s greškom i nefer presude, poput moje, samo će ubrzati bjekstvo država poput Јužne Afrike i Rusije od međunarodnog pravnog sistema jer je sistem politiziran i zasnovan na dvojnim standardima. To bi moglo uništiti mogućnost za međunarodnu pravdu“, rekao je Karadžić u pisanoj žalbi, prenosi RTRS.
Haški tribunal osudio je u martu na 40 godina zatvora Karadžića, proglasivši ga krivim za "genocid" u Srebrenici i zločine protiv čovječnosti počinjene nad Muslimanima i Hrvatima tokom rata u 20 opština, terorisanje građana Sarajeva i uzimanje pripadnika UNPROFOR-a za taoce.
Oslobođen je krivice za navodni genocid počinjen 1992. godine. U dijelu žalbe koji se odnosi na "genocid" u Srebrenici, Karadžić je naveo da “nikada ozbiljnija osuda nije stajala na labavijim nogama“.
Prema riječima Karadžića, zaključak Sudskog vijeća da je učestvovao u ubistvima zarobljenika u Srebrenici na osnovu nejasnog presretnunog razgovora je “nesiguran, neosnovan i netačan“.
Karadžić je uložio žalbu i na dio presude kojim je proglašen krivim za granatiranje Sarajeva. U pisanoj žalbi je naveo da Prvostepeno vijeće nije cijenilo njegove naredbe da se vodi računa o civilima, kao i da je ignorisan izvještaj Ujedinjanih Nacija o granatiranju pijace Markale.
U dijelu presude kojim je proglašen krivim za zločine na području 20 općina u BiH, Karadžić se žalio da su njegove izjave o “političkoj autonomiji“ pogrešno protumačene kako bi se izvukao zaključak o etničkom čišćenju, te dodao da je teorija udruženog zločinačkog poduhvata pogrešno primjenjena.
Uz navode o dokazima, Karadžić se žalio i na sam postupak, navodeći 26 osnova zbog kojih su, kako tvrdi, narušena njegova prava. Među njima su kršenje obaveza Haških tužilaca da mu dostave sve dokaze, kao i odluka Vijeća da mu ne dozvoli da sam sebi postavlja pitanja ukoliko bi svjedočio u svoju korist. Karadžić je naveo i da su njegova prava narušena obzirom da Vijeće nije naložilo generalu Ratku Mladiću da odgovara na pitanja kada je pozvan kao svjedok.
Član odbrane Radovana Karadžića, Marko Sladojević izjavio je za RTRS da je žalba u velikoj mjeri pokazuje besmislenost i bezobzirnost prvostepene presude.
"Mi smo još u završnom podnesku podnijeli prvostepenom sudskom vijeću preko 4-5 hiljada dokumenata, dokaza odbrane, u kojima smo dokazali da je prvi predsjednik Republike Srpske u potpunosti nevin", kaže Sladojević, dodajući da ih nažalost prvostepeno vijeće nije prihvatilo. Zanimiljivo je, ističe, da je sudsko vijeće u presudi navelo 75 situacija u kojima je Karadžić pozivao na mir, spriječavao zločine protiv nesrba i inicirao njihovo kažnjavanje.
"Međutim, to nije bilo dovoljno da donesu ijedan zaključak u korist predsjednika Karadžića, a to su objasnili time što je postojala razlika između onog što je naređivao i onog što je na terenu", istakao je Sladojević. Sladojević poručuje da je "cijela presuda na klimavim nogama i vidjećemo da li će na kraju pobjediti pravda ili politika".
Haško tužilaštvo je takođe uložilo žalbu na Karadžićevu presudu, zatraživši da bude proglašen krivim za navodni genocid počinjen 1992. godine. Karadžić i Haški tužioci će do kraja februara uložiti odgovore na žalbe suprotne strane. Usmeno izlaganje žalbi bi se trebalo držati u proljeće 2018. godine, a konačna presuda se očekuje godinu dana kasnije.
