• Izdanje: Potvrdi
Čitaoci reporteri

ČITAOCI REPORTERI

Videli ste nešto zanimljivo?

Ubacite video ili foto

Možete da ubacite do 3 fotografije ili videa. Ne smije biti više od 25 MB.

Poruka uspješno poslata

Hvala što ste poslali vijest.

Dodatno
Izdanje: Potvrdi

Ukucajte željeni termin u pretragu i pritisnite ENTER

BiH bez mina do 2025.

Autor SRNA

BiH će, najvjerovatnije, biti kompletno razminirana do 2025. godine, izjavio je danas u Sarajevu vršilac dužnosti direktora Centra za uklanjanje mina u BiH Saša Obradović.

Obradović je, povodom obilježavanja Međunarodnog dana svjesnosti o minskoj opasnosti, rekao novinarima da je na osnovu isplaniranih sredstava koja dolaze od donatora i iz domaćih izvora to moguće postići.

"To je planirano po Maputo konvenciji, a mi se pridržavamo obaveza koje smo preuzeli potpisivanjem. Nadam se da će uvođenjem novih metoda `lend rilis`, vraćanja površine i promjenom standardnih operativnih procedura biti ubrzan proces deminiranja", rekao je Obradović.

Obradović je pojasnio da je u strategiji deminiranja planirano da se godišnje u ove svrhe izdvaja 80 miliona KM, ali da BiH iz domaćih sredstava prikupi od 20 do 25 miliona KM, a iz donatorskih sredstava oko 20 miliona KM, što je na godišnjem nivou oko 40 miliona, te da se zbog toga kasni oko četiri godine sa završetkom deminiranja.

"Trenutno, kompletna sumnjiva površina pod minama iznosi oko 1.091 kilometar kvadratni. Mi u Centru za uklanjanje mina imamo oko 60 odsto tačnih zapisnika, a ostalo smo stavili pod kontrolu i većina miniranih područja su poznata, a stanovništvo se upozorava postavljanjem adekvatnih oznaka", naveo je Obradović.

Rezidentni koordinator UN u BiH Sezin Sinanoglu izjavila je da je više od dva odsto teritorije BiH pod minama, a više o pola miliona ljudi živi u neposrednoj blizini mina, dok je samo u prošloj godini šest ljudi poginulo i isto toliko ranjeno od mina.

U poslijeratnom periodu, u minskim poljima stradala je 1.751 osoba, od kojih 249 djece. U istom periodu, 127 deminera stradalo je na dužnosti, od kojih je 51 deminer izgubio život, saopšteno je iz UNDP-a u BiH.

Sinanogluova je istakla da BiH mora da bude očišćena od mina, jer one, pored toga što ubijaju i sakate ljude, negativno utiču na rast i razvoj poljoprivrede i turizma, a samim tim i cjelokupne privrede.

Ona je apelovala da vlastima u BiH projekti deminiranja cjelokupne teritorije budu u vrhu prioriteta i navela primjer Mozambika, koji je za 20 godina očistio kompletnu svoju teritoriju od mina, iako se govorilo da će im za tako nešto trebati stotinu godina, te da ne vidi razlog zašto i BiH ne bi bila čista od mina.

Sinanogluova je poručila da su UN spremne da sarađuju sa organima vlasti, i sa kim je god potrebno da bi se ispunio ovaj cilj da BiH bude razminirana.

Pomoćnik direktora Republičke uprave Civilne zaštite Srpske za deminiranje Dragan Kos izjavio je da je, prema dostupnim podacima, u Republici Srpskoj i dalje pod minama 249 kilometara kvadratnih i da Civilna zaštita čini sve da bi i preostali dio teritorije bio očišćen u što kraćem vremenskom periodu.

Direktor Federalne uprave Civilne zaštite Fahrudin Solak rekao je da je tokom poplava u BiH došlo do pomijeranja minsko-eksplozivnih sredstava, što je stvorilo dodatne probleme, ali da su deminerski timovi očistili većinu tih lokacija, dok će ostale biti uklonjene u narednom periodu.

Međunarodni dan svjesnosti o minskoj opasnosti obilježen je u organizaciji Ministarstva civilnih poslova BiH, Komisije za deminiranje BiH i Centra za uklanjanje mina u BiH, uz tehničku podršku Razvojnog programa UN (UNDP).

Nakon niza aktivnosti koje su upriličene, organizovane su i pokazne vježbe organizacija uključenih u protivminske akcije.

U poslijeratnom periodu, u minskim poljima stradala je 1.751 osoba, od kojih 249 djece. U istom periodu, 127 deminera stradalo je na dužnosti, od kojih je 51 deminer izgubio život, saopšteno je iz UNDP-a u BiH.

Tagovi

Još iz INFO

Komentari 1

Komentar je uspješno poslat.

Vaš komentar je proslijeđen moderatorskom timu i biće vidljiv nakon odobrenja.

Slanje komentara nije uspjelo.

Nevalidna CAPTCHA

Apis

30 godina poslije rata...

MONDO REPORTAŽE