Grb, himna i zastava bi teoretski trebalo da budu simboli svake države u kojoj će se svi njeni građani ili bar reprezentativna većina prepoznavati. U BiH, međutim, to nije slučaj, a nikakvih naznaka nema da će stanje da se promijeni.
U Sarajevu će sutra biti održana 53. sjednica Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH. U pitanju je onaj parlament u kojem se ne zna ko je većina, u kojem se usvaja tek desetak-petnaest zakona godišnje i u kojem se prije svake sjednice intonira himna BiH, dok poslanici stoje i slušaju. Neki bi možda i zapjevali, ali nemaju šta.
Pitanje simbola u ovoj zemlji je otvoreno koliko i samo njeno postojanje, dakle gotovo 22 godine.
Zastavu sa trouglom i zvijezdama koju je svojevremeno nametnuo bivši visoki predstavnik Karlos Vestendorp ne prihvataju ni Srbi, ni Hrvati, a sa njom se ne identifikuje ni dobar dio Bošnjaka. Razloga je mnogo. Prije svega, osim po trouglu, ova zastava koju je jedan političar iz Srpske svojevremeno okarakterisao da podsjeća na jednu dansku reklamu za jogurt, osim trougla, na sebi nema ništa što ima ikakve veze sa BiH. Da je sistem pravljenja ovakvih zastava u Evropi dobro uhodan, svjedoči i podatak da je Kosovo, nakon proglašenja nezavisnosti, dobilo zastavu sa sličnim simbolima i bojama, pa to navodi na zaključak da strani tutori i nemaju baš previše vremena da se bave novonastalim poludržavama, pa im nameću simbole po istoj matrici, tek da nešto može da se okači.
Kako god, aktuelna državna zastava trenutno služi samo za isticanje na državnim institucijama, a i to se, otkrili su nedavno sarajevski mediji, radi nepravilno, te kao navijački rekvizit na utakmicama reprezentativnih selekcija BiH na kojima, ipak, dominira jedan drugi barjak, onaj sa ljiljanima koji u Republici Srpskoj nazivaju ratnom zastavom tzv. Armije BiH, dok, pak, dio sarajevskih intelektualaca, društvenih hroničara i građana smatra da je u pitanju stari barjak Kotromanića kojim se baštini "tisućljetna" povijest državnosti BiH.
U vezi sa nepravilnim postavljanjem zastave na državne instuticije, najzastupljenije je mišljenje da se barjak pogrešno kači na način da je država BiH na njemu izvrnuta naopako. Mada, pravo je pitanje šta je tu u suštini nepravilno.
Upravo na utakmicama reprezentativnih selekcija imamo još jednu prilično šizofrenu situaciju jer za vrijeme intoniranja himne BiH, kompozicije bez teksta "Intermeco" banjalučkog kompozitora Dušana Šestića, jedan dio publike iz sveg glasa ipak pjeva, ali tekst koji nema nikakvih dodirnih tačaka sa Šestićevom kompozijom.
Be-ha fanatikosi i drugi manje ekstremni navijači otpjevaju pjesmu "Jedna si, jedina" sarajevskog muzičara Dine Merlina koja je proglašena himnom BiH 24. novembra, 1995. godine, samo tri dana nakon potpisivanja Dejtonskog sporazuma. Tri godine kasnije, međutim, odlukom visokog predstavnika himna je postala već pomenuti "Intermeco". Od početka su postojale incijative da ta himna konačno dobije i tekst, ali konkretni potezi povučeni su tek 2007. godine.
Deset godina je prošlo otkako je formirana komisija za izbor teksta himne čiji se rad, ispostaviće se kasnije, pretvorio u još jedan politički cirkus u BiH koji je za rezultat imao jedno veliko ništa. U periodu dok ekonomska kriza još nije zakucala na vrata i kada je vlast na nivou BiH bila koliko-toliko stabilna, domaći parlamentarci su se dogovorili da formiraju komisiju u koju su pozvali i neke stručnjake iz sva tri naroda. Raspisali su konkurs, odredili nagradu i čekali prijave.
Na konkurs je stiglo više od 330 prijedloga. Bilo je tu više budalaština nego ozbiljnih prijedloga, a bilo je i plagijata, pa je jedan učesnik konkursa, ponukan visokom nagradom, pomislio da prevari komisiju, šaljući tekst pjesme "Ostajte ovdje" Alekse Šantića, što nije bilo naročito kreativno, a ni korisno.
A kad smo već kod plagijata, u jeku priče o tekstu, Dušan Šestić se suočio sa optužbama da je plagirao muziku. Hroničari "Youtubea" i filmofili uočili su kompoziciju gotovo istovjetnu beztekstualnoj himni BiH u filmu "Animal House" iz 1978. godine za koju je muziku napisao kompozitor Elmer Bernštajn (1922. - 2004.). Eksperti iz svijeta nota i kajdanki tvrde da su bar četiri takta u obe kompozicije identična što je dovoljno za proglašavanje plagijata. Ovaj slučaj nikada nije razjašnjen i brzo je pao u zaborav. Da li je plagijat, prosudite i sami, ako imate imalo sluha:
No, da se vratimo na izbor teksta. Nakon mukotrpnog rada, zakazivanja i otkazivanja sjednica, potrage za honorarima, medijskih istupa i ostalog folklora, komisija je došla do konačnog prijedloga teksta. Tačnije, od dva, napravljen je jedan, a autori su bili ponovo Dušan Šestić i sarajevski kompozitor i pjesnik Benjamin Isović. Ovako je to izgledalo:
Ti si svjetlost duše
Vječne vatre plam
Majko naša zemljo Bosno
Tebi pripadam
Divno plavo nebo
Hercegovine
U srcu su tvoje rijeke
Tvoje planine
Ponosna i slavna
Krajina predaka
Živjećeš u srcu našem
Dovijeka
Pokoljenja tvoja
Kazuju jedno:
Mi idemo u budućnost
Zajedno!
Dogovoreni tekst trebalo je da bude potvrđen u Parlamentarnoj skupštini BiH i da konačno stupi na snagu, ali to se nije dogodilo. Većina je bila protiv i sav posao je propao.
Niko više nije ni pokušao da oživi tu priču osim poslanika Šemsudina Mehmedovića koji je prošle godine, u skladu sa patriotskim nabojem koji forsira SDA, pokušao da progura inicijativu za osnivanje nove komisije, ali je ona u startu odbijena.
Parlamentarcima tako ostaje da i dalje na početku sjednice, u skladu sa slobodnom voljom i nacionalnim osjećanjima, himnu odmumlaju, be-ha fanatikosi će i dalje pjevati Merlinovu pjesmu, a BiH će, bar po nečemu, osim po priči o nezavisnosti njenih dijelova, biti slična sa Španijom. Ni Španci nemaju šta da pjevaju kad slušaju himnu.
Anketa
Znate li da odmumlate himnu BiH od početka do kraja?
-
Nemam pojma, niti me zanima
19.47% (59)
-
Znam, ja sam veliki patriota
4.29% (13)
-
Bilo bi ljepše kad bi imali tekst, ali mumlanje je OK
9.57% (29)
-
Moja himna je "Jedna si, jedina"
21.12% (64)
-
Samo "Bože pravde" priznajem kao himnu
45.54% (138)
