Gradsko vijeće Sarajeva je na jučerašnjoj sjednici usvojilo inicijativu odbornika Mire Lazovića za otvaranje procedure o statusu i tekstu ploče na ulazu u Vijećnicu. Mnogi smatraju da sporni tekst vrijeđa srpski narod.
Gradsko vijeće je usvojilo zaključak da se formira ekspertska komisija za ovo pitanje koju će činiti članovi kolegijuma Gradskog vijeća, predstavnici Komisije za nacionalne spomenike BiH, kao i relevantni istoričari koji će predložiti konačni tekst ploče.
U zgradi Vijećnice se prije rata nalazila Nacionalna i univerzitetska bibilioteka Bosne i Hercegovine koja je zapaljena, kako se pretpostavlja, granatama koje su došle sa položaja VRS. U plamenu je je nestalo više od dva miliona knjiga, časopisa i dokumenata.
Miro Lazović smatra da ploča na Vijećnici treba da ostane, ali da njen sadržaj treba se promijeni te kako kaže ''odgovara pravim istorijskim činjenicama''.
- Moj stav je da bi u sadržaju teksta te ploče trebalo stajati da su Vijećnicu zapalili pripadnici tzv. vojske Republike Srpske, a ne kako sada stoji srpski zločinci. Grupa koja je formirana će u konačnici predočiti konačni tekst te ploče koja će odgovarati istorijskim činjenicama, a ne buditi kolektivnu odgovornost bilo kog naroda - naveo je Lazović, a prenijeli su sarajevski mediji.
Profesor Dušan Šehovac, mr.sci socioloških nauka, kaže da u Sarajevu i Federaciji BiH - kad i pokrenu nešto u ime pomirenja, razumijevanja i uspostavljanja istine o ratnim dešavanjima iz rata u BiH, kao što je ova incijativa Mire Lazovića - to ne može proći bez uvrede jer se Vojska Republike Srpske naziva takozvana.
- U BiH postoji dosta spomen obilježja i na njima se na različit način imenuju srpske snage koje su počinile određene zločine. Prvi primjer je spomen obilježje u Srebrenici na kom piše: "Na ovom mjestu 12.04.1993. godine, od granata ispaljenih sa srpskih položaja ubijeno je 74, a ranjeno oko 100 Bošnjaka iz Srebrenice i Podrinja. Srebrenica 1993.-2013." Znači polazi se od formulacije koja ne vrijeđa: "granata ispaljena sa srpskih položaja" da bi na primjerima desetina spomen ploča u Sarajevu, pa i na ovoj na Vijećnici napisali "srpski zločinci", dok na spomen ploči koja se nalazi na Tuzlanskoj kapiji stoji natpis "srpski fašistički agresor". Na svakom spomen obilježju postoji preciziran broj žrtava" - kaže Šehovac za MONDO.
Naš sagovornik, Sarajlija i svjedok događaja u ovom gradu, navodi da druga praksa važi za spomen obilježja kojima se obilježavaju mjesta stradanja srpskog naroda.
- U Sarajevu imamo spomenik srpskim civilnim žtvama u Ledićima gdje na spomeniku piše da su to "žrtve ratnih dešavanja iz prethodnog rata u BiH". Dva spomen obilježja su postavljena u Sarajevu i istog dana kad su postavljeni su uništeni, polomljeni. Prvo obilježje postavljeno je na Kasarnu Viktor Bubanj sa sljedećim tekstom: "Na lokaciji Kasarne Viktor Bubanj u toku rata 1992-1995. godine bio je uspostavljen Logor smrti za Srbe". Drrugo obilježje vezano je za mjesto zločina nad Srbima iz Sarajeva, Kazani na Trebeviću, na kojoj je napisano: "Civilnim žrtvama ratnog zločina u Sarajevu počinjenog od strane pripadnika 10. brdske brigade AR BiH" - objašnjava Šehovac.
On dodaje i da je spomen ploča sadržajno smiješna i neprecizna, jer ploča navodno stoji na mjestu na kom je Vijećnica zapaljena, a to nije tačno jer je Vijećnica pogođena granatama sa nekog drugog mjesta, te da i zbog toga i zbog vrijeđanja srpskog naroda, sadržaj teksta treba promijeniti.
