Uprkos moratorijumu na novo zapošljavanje, te obećanjima vlasti da neće povećavati broj radnika u javnom sektoru, u ovoj godini ipak je zaposleno nekoliko hiljada novih službenika.
Najčešće su zapošljavani bez javnog konkursa, a samo u Republici Srpskoj će za plate iz budžeta, ove godine biti izdvojeno 718 miliona KM ili trećina novca od poreskih prihoda.
Centri civilnih inicijativa (CCI) predstavili su danas u Banjoj Luci izvještaj o imenovanjima i zapošljavanjima u javnom sektoru u BiH, a istaknuto je da je proces zapošljvanja vrlo netransparentan.
Kada je u pitanju RS, podatke o zapošljavanju već drugu godinu za redom odbijaju da dostave Hidroelektrane na Trebišnjici, Rudnik i termoelektrana Ugljevik, Fond zdravstvenog osiguranja RS i Fond za zaštitu životne sredine RS. U FBiH, to su Hrvatske telekomunikacije i Federalni zavod za zapošljavanje, a što je ocijenjeno kao poseban paradoks.
U RS od početka godine najviše se zapošljavalo u sektoru zdravstva, te je 82 odsto zdravstvenih ustanova u RS zaposlilo nove radnike.
Prema riječima Denisa Telića koordinatora iz CCI, 84 osobe zaposlene su na određeno vrijeme na Univerzitetsko kliničkom centru RS, preko 20 u bolnici „Sveti vračevi“ i na Univerzitetu Banja Luka.
- Pored toga, angažovali su i dodatne radnike po ugovoru, a zakon je u tom pogledu fleksibilan. Zaključeno je 317 ugovora o djelu na Univerzitetu u Banjoj Luci, sa nastavnicima i profesorima sa prebivalištem u Srbiji i okruženju. Čitava armija ljudi se svake godine angažuje po ugovoru o djelu - istakao je Telić.
Slaven Divčić iz CCI je istakao da u RS prilikom zapošljavanja, direktori ili rukovodioci često uopšte nemaju obavezu raspisivanja javnog konkursa, dok je pozitivna karakteristika postojanje registra službenika, koji ne postoji u FBiH.
- Na skali od nula do 100, indeks transparentnosti je 40,5. U javnim ustanovama, institucijama i preduzećima u kojima postoje javni konkursi, u oko 57 posto slučajeva „intervju“ sa kandidatima presuđuje pri zapošljavanju često bez jasnih kriterijuma i procedura. Zbog toga se odlučivanja svodi na ličnu procjenu članova komisije. Dodatni problem je način formiranja konkursnih komisija – navedeno je u izvještaju CCI.
