Sud BiH prekinuo je ispitivanje ministra odbrane BiH Selme Cikotića, svjedoka odbrane jednog od optuženih za zločin nad Hrvatima u Bugojnu
"Imajući u vidu pitanja na koja ćete odgovarati, donijeli smo odluku da vam postavimo pravnog savjetnika, jer samo tako mogu biti zaštićeni vaši interesi. Iskoristili smo tu zakonsku mogućnost, jer nemate pravno obrazovanje", rekao je predsjedavajući Sudskog vijeća Davorin Jukić.
Cikotić je rekao da mu nije poznato da postoji bilo kakav krivični postupak protiv njega u vezi sa ratnim dešavanjima u Bugojnu, ali je kao pravnog zastupnika angažovao advokata Fahrudina Ibrišimovića, koji je bio u sudnici. Zatraženo je da suđenje bude odgođeno da bi se Cikotić pripremio za dalje ispitivanje.
Cikotić je pozvan kao svjedok optuženog Enesa Handžića, kojeg Tužilaštvo BiH zajedno sa Nisvetom Gasalom, Musajbom Kukavicom i Senadom Dautovićem tereti za zločine počinjene 1993. i 1994. godine nad Hrvatima koji su bili zatočeni u različitim objektima u Bugojnu.
U optužnici se navodi da su Gasal, kao upravnik, i Kukavica, kao komandir straže, bili "odgovorni za funkcionisanje logora Stadion `Iskra`, u kojem je u nehumanim uslovima bilo zatočeno oko 300 civila", dok se Handžić, bivši pomoćnik načelnika za bezbjednost 307. motorizovane brigade Armije BiH, i Dautović, nekadašnji načelnik Stanice javne bezbjednosti Bugojno, terete za učešće u planiranju i zarobljavanju civila u tom gradu.
Cikotić je tokom direktnog ispitivanja rekao da su ratni zarobljenici u Bugojnu povremeno bili korišteni kao "radna snaga", te da je zatraženo da budu angažovani za rad u Gornjem Vakufu, gdje su i otišli po odobrenju komandanta korpusa.
"Enver Zeljović je zatražio od mene da se zarobljenici upute na rad. Tražio sam odobrenje od Envera Hadžihasanovića, tadašnjeg komandanta korpusa, koji je meni bio nadređeni i on je odobrio da zatvorenici idu na rad", rekao je Cikotić, koji je tada obavljao funkciju komandanta Operativne grupe Zapad, čije je sjedište bilo u Bugojnu.
Komandanta Trećeg korpusa Armije BiH Envera Hadžihasanovića Haški sud je osudio na tri i po godine zatvora zbog "nesprečavanja okrutnog djelovanja" u Muzičkoj školi Zenica 1993. godine. Cikotiću je predočen dokument Tužilaštva BiH, za koji je kazao da je "naredbodavni", a u kojem se traži da se uputi 50 zatvorenika Hrvatskog vijeća odbrane (HVO) komandnom mjestu Gornji Vakuf.
Tokom ispitivanja Cikotić je rekao da je dobio izvještaj u kojem je navedeno da ima oko 600-700 ratnih zarobljenika koji su smješteni na više lokacija kao što su škole, fabrike, banke i slično, a koje su "praktično čuvale jedinice koje su ih zarobile".
"Pojedinosti se ne sjećam. Znam da su u jesen 1993. godine ti zarobljenici prebačeni na Stadion 'Iskra' i da je broj redukovan, jer su određeni pušteni. Ne sjećam se ko je bio nadležan za taj stadion. Nikada ga nisam obišao", istakao je Cikotić.
On je dodao da je tek naredne godine saznao da je odluku o formiranju zatvora na Stadionu "Iskra" donijelo Ratno predsjedništvo opštine Bugojno.
Nastavak ispitivanja Cikotića zakazan je za 29. april. (Srna)
