Predsjednik skupštine Igor Radojičić izjavio je da je obilježavanje događaja u Dobrovoljačkoj ulici test tolerancije za "multietničko" Sarajevo.
"Ukoliko bi taj skup bio zabranjen samo bi se pokazalo da je to grad čija je politička i etnička struktura monolitna ili jednonacionalna i u kojem nema torenacije", rekao je Radojičić novinarima u Banjaluci.
On je dodao da je u Dobrovoljačkoj nesumnjivo počinjen ratni zločin nad vojnicima JNA, za šta postoje i svjedoci i dokazi, ali "nažalost ne i završen proces u bilo kom sudu".
Zahtjev gradonačelnika Sarajeva Behmena da se povuče saglasnost za obilježavanje godišnjice zločina u Dobrovoljačkoj ulici, konačno je skinuo sve maske sa zajedničke države za koju se bošnjačke političke stranke zalažu kroz ukidanje eniteta i nelegalnu reviziju ustava, izjavio je Srni izvršni sekretar SNSD-a Rajko Vasić.
"SDP-ov gradonačelnik je na ovaj način poručio građanima BiH da je Sarajevo isključivo bošnjačko i da, oni, bošnjački lideri, odlučuju o tome ko je heroj a ko zločinac, koga treba država da sahranjuje a koga se ne smije ni pominjati niti obilježavati njegovu tragediju", ocijenio je Vasić.
Drugi gradovi imaju obilježja i neznanom junaku, naglasio je Vasić, a u Sarajevu nije moguće obilježiti ni žrtve iz "direktnog prenosa".
"Takav otomanski mrak, kojeg instalira Alija Behmen, u srcu Evrope, nije prihvatljiv za RS i srpski narod u BiH. Bez obzira na objašnjenja i jevtine bezbjedonosne razloge koje navodi gradonačelnik, ovaj sramni zahtjev je još jedan kolac u rascjep BiH i još jedan izvor nepovjerenja i netolerancije“, rekao je Vasić.
Gradonačelnik Sarajeva Alija Behmen uputio je hitan zahtjev Ministarstvu unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo da zabrani obilježavanje godišnjice zločina nad kolonom JNA u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu 1992. godine, najavljeno za 3. maj.
Pododbor za obilježavanje značajnog istorijskog događaja "Stradanje pripadnika JNA u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu 1992. godine" zaključio je 9. aprila da će 18. godišnjica stradanja vojnika JNA biti obilježena na mjestu stradanja u Sarajevu.
Sud BiH nije nikog procesuirao ni 18 godina nakon zločina u Dobrovoljačkoj, iako vodi istragu o ovom slučaju. Pravosuđe Srbije za Dobrovoljačku tereti, između ostalih, i bivšeg člana ratnog predsjedništva BiH Ejupa Ganića.
Prilikom dogovorenog povlačenja pripadnika JNA i komande Druge vojne oblasti iz Sarajeva 3. maja 1992. godine u Dobrovoljačkoj ulici, u zasjedi koju su postavile paravojne formacije "Zelene beretke" i "Patriotske lige", te Teritorijalne odbrane ubijena su 42 pripadnika JNA, ranjena 73, a 215 je zarobljeno. (Srna)