Zahtjev gradonačelnika Sarajeva Alije Behmena za zabranu obilježavanja 18 godina od zločina nad kolonom JNA u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu naišla je na burne reakcije političara iz RS.
Premijer RS Milorad Dodik smatra da ovaj zahtjev pokazuje, zapravo, koliko je vlast u Sarajevu spremna da se suoči sa istinom o zločinima koji su činjeni u ovom gradu.
"Osnovni problem, međutim, jeste dalje negiranje zločina, a koje dolazi iz Sarajeva. Evidentno je da se zločin dogodio, da je postojao i da je počinjen, organizovan i da je bio pripremljen te usmjeren isključivo protiv vojnika JNA koji su tada najvećim dijelom bili Srbi", rekao je Dodik Srni i podsjetio da su tog 3. maja u Dobrovoljačkoj ulici poginuli jedan Bošnjak i dva Hrvata, dok su svi ostali bili Srbi.
On je dodao da ovakva reagovanja koja dolaze iz Sarajeva pokazuju koliko je, zapravo, Sarajevo uistinu spremno na multietičnost, toleranciju i suživot na koji stalno poziva.
"Sve ovo govori da je to nemoguća stvar. Svakodnevno sam suočen sa zahtjevima Srba iz Sarajeva koji uporno traže pomoć da se isele iz ovog grada. Situacija u Sarajevu postaje nepodnošljiva za Srbe i za Hrvate, ali je prihvatljiva i podnošljiva samo za političku elitu u Sarajevu i okorjele OHR-ovce `koji tamo sjede i dobijaju ogromne apanaže`‚ te pokušavaju da se sprdaju sa cijelom BiH", rekao je Dodik u Bijeljini.
On je ocijenio kao nedopustivo da se 3. maj u Dobrovoljačkoj ulici i dalje osporava.
"I dalje ga osporavaju i za ovaj zločin, kao i za svaki drugi ma gdje u BiH počinjen, uporno žele da drugi budu krivi i da `krivicu isključivo svale na Srbe`. U stalnom su naporu da kolektivno osude Srbe. Permanentan je pritisak da gdje god da se dogodio zločin oni tvrde da su to počinili Srbi, a onda to govori da nije daleko korak od toga da se to i proglasi kolektivnom krivicom", upozorio je Dodik.
Gradonačelnik Banjaluke Dragoljub Davidović smatra da je namjera gradonačelnika Sarajeva Alije Behmena da zabrani obilježavanje 18 godina od stradanja vojnika JNA u Dobrovoljačkoj ulici loša poruka.
On je istakao da takvo nešto nikada ne bi uradio, kao i da Banjaluka sigurno nikada takvo nešto neće uraditi.
"Mislim da nema mjesta takvom stavu. Ljudima treba omogućiti da odaju poštu poginulima i da se nađu na mjestu gdje se to sve dogodilo, to se dešava i na drugim mjestima i zašto to ograničavati u Sarajevu", dodao je Davidović.
Odluka Gradskog vijeća Sarajeva da podrži zahtjev gradonačelnika Alije Behmena nije iznenađenje već očekivan čin kojim se poručuje da Srbi nemaju šta da traže u tom gradu, izjavio je Srni poslanik SNSD-a u Parlamentarnoj skupštini BiH Slavko Jovičić.
"Već više od deceniju i po bošnjački političari iz Sarajeva pozivaju da Srbi trebaju da se vrate u ovaj grad. I sam sam svjedok takvih neiskrenih poziva, a skoro svi poslanici iz reda bošnjačkog naroda u Parlamentarnoj skupštini BiH se navodno zalažu da se Srbi vrate u Sarajevo", rekao je Jovičić.
Prema njegovim riječima, današnja odluka Gradskog vijeća Sarajeva pokazuje da takvi pozivi predstavljaju licemjerstvo najgore vrste i poniženje srpskog naroda.
"Jasno je da se odlukom Gradskog vijeća pripremaju građani Sarajeva, dakle Bošnjaci, da se dignu na noge i spriječe dolazak članova Pododbora za obilježavanje 18 godina od zločina nad kolonom JNA u Dobrovoljačkoj ulici", ističe Jovičić.
On je napomenuo da je time potpuno jasno ko stoji iza takve vrste harange i linča, jer je predstavnik MUP-a Kantona Sarajevo Dragan Mioković rekao na sjednici Gradskog vijeća da ne raspolaže bilo kakvim podacima da se priprema fizičko ili bilo kakvo drugo ugrožavanje učesnika skupa u nekadašnjoj Dobrovoljačkoj ulici .
"Zašto se ne može na miran način obilježiti događaj na mjestu stradanja odnosno u ulici kojoj je promijenjen i naziv u Hamdije Kruševljakovića", pita se Jovičić.
On je naglasio da je činjenica da nikada neće biti promijenjena istina da su u toj ulici stradali nevini i golobradi pripadnici JNA, tadašnje regularne armije, koja se mirno povlačila.
Prilikom dogovorenog povlačenja pripadnika JNA i komande Druge vojne oblasti iz Sarajeva 3. maja 1992. godine u Dobrovoljačkoj ulici, u zasjedi, koju su postavile paravojne formacije "zelene beretke" i "patriotske lige" te Teritorijalne odbrane, ubijena su 42 pripadnika JNA, ranjena 73, a 215 je zarobljeno.
Gradsko vijeće Sarajeva podržalo je zahtjev gradonačelnika Alije Behmena da se zabrani obilježavanje 18 godina od zločina nad kolonom JNA u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu.
U izjavi, koja je jednoglasno usvojena na vanrednoj sjednici koju je inicirao Behmen, traži se da se "ne dozvoli politička demonstracija i manipulisanje žrtvama", saopštile su gradske vlasti. Gradsko vijeće u ovom događaju prepoznaje "politički čin provokacije i pokušaj revizije istorije agresija na Sarajevo i BiH", dodaje se u saopštenju.
Portparol MUP-a Kantona Sarajevo Irfan Nefić izjavio je Srni da će se policija, kada je riječ o najavljenom obilježavanju 18 godina od zločina nad kolonom JNA u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu, ponašati isključivo u skladu sa Zakonom o javnom okupljanju Kantona Sarajevo.
Nefić je dodao da MUP Kantona neće komentarisati nikakve pojedinačne izjave, kao ni zahtjev gradonačelnika Sarajeva Alije Behmena i Gradskog vijeća da se zabrani obilježavanje godišnjice zločina u Dobrovoljačkoj ulici. MUP Kantona Sarajevo je 27. aprila, na sastanku sa Pododborom za obilježavanje skupa, odobrio obilježavanje 3. maja, dana stradanja pripadnika JNA u Dobrovoljačkoj ulici, ali tehnički detalji tek treba da budu dogovoreni.
Vlada RS je 2006. godine usvojila Program obilježavanja značajnih istorijskih događaja, među kojima je i stradanje pripadnika JNA u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu 3. maja.
(Srna/MONDO)