Na nedavno održanom Ekonomskom forumu na Jahorini najavljeno je da će Vlada RS dobiti ministarstvo novih tehnologija .
Kako je predsjednik Srpske rekao, Srpska će nizom mjera pokušati da utiče na budućnost, a jedna od ideja koja će biti realizovana naredne godine jeste novo ministarstvo za nove tehnologije. Plan je da se u novom ministarstvu koncentrišu znanje i javna sredstva.
Cilj je da inovacije budu u funkciji razvoja RS i težnje ka informatičkoj budućnosti, a ne kao danas, tek hobi srednjoškolaca i entuzijasta iz inovatorskih udruženja.
RS već ima Ministarstvo tehnologije (i nauke) i upitnik je odmah stavljen iza sudbine i nadležnosti tog ministarstva, a tu je i logično pitanje: zašto novo, kada se jedno ministarstvo već bavi tehnologijom?
Saša Petković, profesor preduzetništva na Ekonomskom fakultetu u Banjaluci smatra da bi možda bolje rješenje bila rekonstrukcija postojećih ministarstava.
"Bilo bi podesnije da otvorimo ministarstvo preduzetništva i informacionih tehologija ako već žele da naprave neki pomak; ili ministarstvo inovacija i tehnologija. U svakom slučaju, informacione tehnologije treba podržavati, ali one nisu jedine koje će nam donijeti rezultate i sinergiju u svim ostalim sektorima. Ne znam šta misle da postignu s tim što je najavljeno pogotovo što to rade sad pred izbore. Apsolutno to ne smatram nekim strateškim potezom", kaže Petković za Mondo.
Trebalo bi rekonstruisati mnoga ministarstva, nastavlja Petković, pri tom posebno misleći na Ministarstvo prosvjete i kulture iz kojeg, kako predlaže, treba izdvojiti visoko obrazovanje u Ministarstvo nauke, tehnologije i obrazovanja. Akademska zajednica to bezuspješno traži već nekoliko godina.
''Npr. mi nismo prosvjetni radnici, već naučni radnici. Moderni univerziteti imaju tri stuba, a to su istraživanje, izučavanje odnosno nastava i povezivanje s privredom. Tu je ključ za budućeg dugoročno rješavanje problema. Ovdje je sve nekako politički, po mom mišljenju jer ne znamo da li će se onda neko ministarstvo ugasiti jer kao što znamo, imate ustavnu formulu 8-5-3 (odnos broja ministara po nacionalnoj pripadnosti) koja je ograničavajući faktor, itd.'', objašnjava Petković.
Naš sagovornik smatra da su izjave koje najavljuju novo ministarstvo kontradiktorne i u svakom slučaju o ovome bi trebalo da bude pokrenuta rasprava. Podsjeća na nedavnu najavu uvođenja vjeronauke u srednje škole.
''U škole bi trebalo da budu uvedeni obavezni predmeti kao što su preduzetništvo i informacione tehnologije, da naučimo mlade kako da razmišljaju o pokretanju vlastitog biznisa, a ne isključivo o zapošljavanju u javnom sektoru gdje žele da dobijaju (nešto), a ne da stvaraju nove vrijednosti", rekao je Petković i zaključio da nijedno ministarstvo neće ništa riješiti, ali da treba promijeniti temeljne životne vrijednosti i reformisati školstvo.
Da bi se iz sive svakodnevnice i (ekonomije) stiglo do informatičke budućnosti, potrebno je imati jasan pravac i strategiju. Ekonomista Miloš Grujić kaže da je na fokus na strategiji jer bez nje nema ni pravca kretanja ni rezultata.
"Greška je fokusirati se samo na mlade misleći da su samo njima bliske nove tehnologije. U svakom slučaju, u toj oblasti ima mnogo prostora za regionalnu saradnju ali i saradnju sa razvijenim zemljama. Parlaleno sa stvaranjem novog ministarstva treba organizovati tematske panele, okrugle stolove, konferencije i radionice i druženje, da se mijenjaju iskustva i primjeri dobrih praksi. Cilj takvih događaja treba da bude podsticanje digitalizacije, primjene novih tehnologija u obrazovanju, podsticanje informatičke bezbjednosti i pismenosti, razvoj inovacionog preduzetništva ali i jačanje postojećih kapaciteta", objašnjava Grujić.
Podrazumijeva se i učvršćivanje regionalnih veza i integracija u oblasti inovacija. Važno je i da rezultati eventualnog novog ministarstva budu mjerljivi.
"Rezultati treba da budu vidljivi kroz ubrzavanje i sigurnost procesa i posla, prije svega u privredi i pravosuđu. Nove tehnologije i inovacije treba da obezbijede kontinuirani razvoj inovacionog i startap ekosistema, kao i razvoj inovacione i tehnološke infrastrukture koja će omogućiti otvaranje novih radnih mjesta kako u visokotehnološkim sektorima tako i u drugim sektorima", kaže Grujić.
Osnivanje posebnih institucija, ustanova, ministarstava ili kancelarija koje se bavi informacionim tehnologijama i IT sektorom (najšire rečeno) nije neobična praksa. Susjedna Hrvatska ima Centralnu kancelariju za razvoj digitalnog društva, Srbija takođe ima Kancelariju za informacione tehnologije i elektronsku upravo dok u Crnoj Gori postoji Ministarstvo za informaciono društvo i telekomunikacije.
