U intervjuu za "Glas Amerike" predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik rekao je da su Bošnjaci najveći i najstradalniji narod u BiH, ali da su morali pokazati više odnosa prema Hrvatima i senzibilnosti prema Srbima
Predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik rekao je da je BiH u zastoju jer ne postoji bazični dogovor tri naroda i jer je napravljena kvazipolitička elita koja nema snage da nisi procese.
"Ne želim ništa loše da kažem, ali mi smo ovdje silom međunarodnog ugovora zgurani. Rečeno je, evo ovakva je sad Bosna, dejtonskim napravljena, e, sad, vi se tu borite za svoja prava. Mi nikada nismo uspjeli, ni poslije Dejtona, da napravimo bazični dogovor tri naroda. Zato mislim da je međunarodni faktor ostao predugo", rekao je Dodik za "Glas Amerike".
On navodi da je međunarodni faktor najviše bio potreban da bi napravio kvalitetne političke elite koje su mogle da nose procese.
"Ovdje je napravljena kvazipolitička elita koja nema snage da nisi proces i zato smo u zastoju", naglašava Dodik.
Navodeći da je ova BiH još koncipirana na Ustavu u kojem piše tri konstitutivna naroda, Dodik pita da li Željko Komšić, koji je izabran za hrvatskog člana Presjedništva BiH, ima legitimitet te konstitutivnosti i kako dogovarati u tom pogledu neke stvari, kako ići dalje?
"Meni je Komšić u nekim stvarima simpatičan i lijepo zvuči, sa stanovišta vaših vrijednosti, da je on predstavnik neke građanske priče, ali Hrvati su mi pokazali da je on izabran isključivo na mjestima gdje masovno žive Bošnjaci. I što je još jedan apsurd, ja to nisam ni primijetio, da je Komšić dobio više glasova nego Džaferović", kaže Dodik.
On ističe da odatle proizilazi kako doći do povjerenja kad Hrvati nemaju povjerenja u Komšića i tu njihovu priču.
"Ne želim da neko pogrešno razumije, ali, evo, pogledajte, ja dolazim u Predsjedništvo kao predstavnik Republike Srpske i srpskog naroda, to je tako definisano Ustavom, nosim u sebi ogromnu podršku koju imam", naglašava Dodik.
On kaže da su Bošnjaci morali da zbog budućnosti ove zemlje pokažu više odnosa prema Hrvatima u političkom smislu, kao i senzibilnost sa Srbima, da sjednu i nađu zajednički jezik.
"Mislim da su Bošnjaci u tome griješili. Naravno da su oni najveći i najstradalniji narod, i ostali narodi su stradali, ali su morali da zbog istorijske budućnosti ove zemlje pokažu više odnosa prema Hrvatima i senzibilnost sa Srbima", smatra Dodik.
On dodaje da je istorija ovdje ključna, i povjerenje, i sve.
"Mislim da jednako kao što mi Srbi moramo da, ili svi zajedno pokušamo da damo odgovor na to koji su razlozi, uslovi, da mi tu budemo, u toj BiH. I Bošnjaci i Hrvati moraju da daju te neke slične, bazične odgovore", navodi Dodik.
Govoreći o evropskom putu BiH i nedavnoj posjeti Briselu članova Predsjedništva BiH, Dodik navodi da su od najviših evropskih zvaničnika dobili uvjeravanje da razumiju da je BiH u problemu, ali da čekaju da se urade neke stvari u BiH, da bi oni mogli da ispune svoju formu, jer ne mogu bjanko ništa da učine.
Dodik je rekao da je bio zastoj na evropskom putu, ali da su sagovornike uvjerili da je i u Republici Srpskoj i na zajedničkom nivou BiH sada sve dogovoreno što se tiče tih tehničkih pitanja i da je preostalo samo prevođenje u formu koja ide prema Evropskoj komisiji.
"Uvjeren sam da će to brzo biti završeno, ne mogu da licitiram to je tad, ali ono što je za mene važno je da su oni iz čisto prijateljskih razloga, gotovo svi su to rekli ako je to bila tema razgovora - Molim vas, pokušajte to da uradite što je moguće prije da ova Evropska komisija ima priliku da napravi mišljenje po osnovu Upitnika, a za to treba dva-tri mjeseca", kaže Dodik.
Navodeći da će ova Evropska komisija biti do novembra, Dodik je istakao da BiH ne bi trebalo da ispusti tu priliku i da se on zalaže da se to dostigne.
"Apelujem na sve koji rade na tome da to urade. Ja sam za to da oni koji rade na tom pitanju prevođenja, ništa drugo ne rade, samo to, i da angažujemo još sto ljudi za to ako je to potrebno", poručio je Dodik.
Govoreći o NATO-u, Dodik je ponovio da je Narodna skupština Republike Srpske odlučila da Srpska treba da zastupa politiku neutralnosti ne samo prema NATO-u, nego prema bilo kojoj vojnoj asocijaciji.
On je istakao da se u Srpskoj to gleda kroz prizmu istorijskog pamćenja, iskustva i mnogo čega drugog, pa i uvjerenja da u današnje vrijeme NATO nije samo odbrambni sistem, nego i politička organizacija i sistem i da Republika Srpska s tim u vezi nije imala baš pozitivna iskustva.
Prema Dodikovim riječima, i onda kada to nisu morali, predstavnici NATO-a su saopštenjima ili nečim drugim donosili konfuziju u BiH.
"Postoji opšti konsenzus i vlasti i opozicije da se taj put zaustavi i da se tim putem više ne ide", istakao je Dodik.
