Prije deset godina, 22. decembra Evropski sud za ljudska prava u Strazburu donio je odluku u predmetu "Sejdić i Finci protiv BiH."
U presudi je jasno rečeno da je Ustav BiH diskriminatorski jer ne dozvoljava nekonstitutivnim narodima da se kandiduju za funkciju člana Predsjedništva ili delegata u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH.
Dervo Sjedić, u ime romske zajednice u BiH, te Jakob Finci, predsjednik Jevrejske zajednice u BiH podnijeli su apelaciju Evropskom sudu za ljudska prava upozoravajući na diskriminatorske odredbe najvišeg akta u BiH.
U tih deset godina organizovane su brojne rasprave i okrugli stolovi, skupovi međunarodnih, vladinih i nevladinih organizacija koji su za temu imali upravo implementaciju te presude kojom bi se trebao promijeniti Ustav, ali i posljedično Izborni zakon, ali to se još nije dogodilo.
Suština presude je jasna, a to je da svi građani BiH treba da imaju ista prava i to nije nikakva radikalna ideja, upozorava i visoki predstavnik u BiH Valentin Incko, već način kako funkcionišu normalna demokratska društva, a diskriminacija po osnovu nečije nacionalne pripadnosti oblik je rasne diskriminacije.
Ova godina svakako je izgubljena, upozoreno je, jer nije bio formiran Savjet ministara iako su građani svoj stav o tome ko ih u vlasti treba predstavljati dali još prije 14 mjeseci glasajući na opštim izborima.
Nekoliko delegata u Domu naroda PSBiH nakon ovosedmične sjednice u izjavama za novinare takođe su podsjetili na činjenicu da to pitanje nije još riješeno.
Delegat u Klubu Bošnjaka Denis Bećirović (Socijaldemokratska partija - SDP) kazao je da već nekoliko mjeseci u arhivi stoji njegov prijedlog koji se upravo odnosi na implementaciju te presude, ali Dom naroda nije do sada zasjedao te nije bilo prilike uopće raspravljati o tome.
"Ta činjenica nije nimalo pohvalna ni za koga u ovoj zemlji," stav je Bećirovića.
Za delegata u Klubu Hrvata Zlatko Miletić (Demokratska fronta - DF) nije sporno da se donose izmjene Izbornog zakona te je podsjetio na zakon koji se odnosi na drugačije ustrojstvo izbornih jedinica, a koje je DF sa ostalim strankama u Federaciji prošle godine predlagao.
Najavio je i da stranka iz koje dolazi priprema drugi prijedlog kojim bi se trebali riješiti svi problemi koje identifikovala i Evropska komisija u maju. Tim prijedlogom, najavljuje, trebalo bi da budu implementirane i presude Evropskog suda za ljudska prava.
Delegat u Klubu Srba Lazar Prodanović (Savez nezavisnih socijaldemokrata - SNSD) naglašava da je pitanje implementacije presude, složeno pitanje budući da podrazumijeva izmjene Ustava BiH.
''Ova situacija nije do političara iz Republike Srpske. Opredijeljeni smo da dođe do takvog rješenja. Ne znam kako će u narednom periodu ići ovo pitanje, ali nisam stekao utisak da je to prioritetno pitanje,'' napomenuo je Prodanović.
Ocjenjuje da bi od najveće važnosti za državu i njene građane bilo da BiH dobije status kandidata za članstvo u Evropskoj uniji te bi se otvaranjem pregovora oko određenih poglavlja moglo ići u proces koji bi BiH "uveo" u evropsko zakonodavstvo te omogućilo eksperstki razgovar o nekim pitanjima.
Ipak, presuda u slučaju Sejdić-Finci nije jedina presuda tog suda koju vlasti BiH uporno zanemaruju. Fena navodi da je potrebno preduzeti korake koje je sud naložio u predmetima Zornić, Pilav i Šlaku, što bi okončalo diskriminaciju po osnovu etničke pripadnosti i prebivališta.