Jedan od uticajnih savremenih istoričara i profesor na Univerzitet Jejl, Semjuel Mojn, kaže da je za vrijeme bombarodavnja Jugoslavije radio u Bijeloj kući kao stažista i da je "sijao" priče objavljivane u "Washington postu".
"To je bilo prodavanje rata i objašnjavanje njegovih vrlina. Moj trenutak istine je došao malo kasnije", navodi Mojn za "Politiku".
On je rekao da je želio da se internacionalizam poklopi sa buđenjem progresivnih politika, ali da je tek poslije iračkog rata shvatio da je u njegovim dvadesetim bio angažovan oko nečega što je imalo užasne posljedice.
"Moje pisanje o ljudskim pravima je i način samorefleksije o svim tim događajima", navodi Mojn koji je napisao četiri knjige o ljudskim pravima.
On navodi da je u vrijeme bombardovanja SRJ imao zadatak, što se zvalo "javna diplomatija", da novinarima dostavi pojedine fakte o ratu.
"Naravno da nisam objavljivao sve činjenice, već samo one koje su bile naklonjene našem predstavljanju rata. Problem je što je bilo malo nezavisne novinarske potrage za činjenicama. U vrijeme Vijetnama novinari su tražili više sopstvene istine, što sada nije sliučaj sa američkim ratovima", ocjenjuje profesor.
On smatra i da je tačno to da bombardovanje Jugoslavije nije imalo svog Simona Herša koji je svojim istraživanjem rušio dominantni narativ o vijetnamskom ratu.
Govoreći o tome da su se intervencije u svijetu dešavale bez podršek UN, on kaže da je situacija poslije 1989. godine priča o sve manjem ograničenju rata velikih sila.
"Posebno kada stalni član Savjeta bezbjednosti vodi rat, kao Rusija na Krimu ili SAD. Mislim da američka izuzetnost manje brine o miru, a više o humanosti. Amerikanci brinu o tome kako će biti tretirani zarobljenici ili koliko civila ubijaju dronovi, ali ne djeluje da brinu o beskonačnom ratu kao takvom. To je novo", ocjenjuje Mojn.
On smatra i da je bilo malo uspješnih humanitarnih intervencija u svijetu koje su doprinijele tome da se smanje problemi i patnja i da su u tom smislu političari doživeli neuspjeh.
Mojn ocjenjuje i da su intelektualci devedesetih propustili da vide šta se zapravo dešava, a to je bilo buđenje imperijanog svijeta nakon kraja bilateralnog uređenja Hladnog rata.
"Intelektualci su doprinijeli stvaranju mita da će biti moralnog kraja istorije. Danas možemo da vidimo da su mračnije sile bile na djelu", zaključio je istoričar.
